Mogu li borovnice pomoći u ublažavanju simptoma depresije? Istraživanje donosi zanimljive rezultate

Međutim, naučnici sve više pažnje posvećuju i mogućoj vezi između njihove konzumacije i mentalnog zdravlja. Jedno istraživanje pokazalo je da bi redovno uzimanje borovnica moglo biti povezano s ublažavanjem simptoma depresije kod starijih osoba.

Iako rezultati bude interes, stručnjaci naglašavaju da je riječ o početnim saznanjima koja tek treba potvrditi na većem broju ispitanika. Borovnice zato ne treba posmatrati kao lijek ili zamjenu za stručnu pomoć, već kao namirnicu koja može biti dio raznovrsne i uravnotežene prehrane.

Šta je pokazalo istraživanje?

Studija istraživača povezanih s Medicinskim fakultetom Univerziteta Harvard, objavljena u časopisu "The Journal of Nutrition, Health and Aging", bavila se utjecajem borovnica na simptome depresije kod starijih osoba.

U istraživanju je učestvovalo 18 osoba starijih od 65 godina koje su imale blage simptome depresije i uglavnom sjedilački način života. Učesnici su podijeljeni u dvije grupe. Jedna grupa je tokom tri mjeseca svakodnevno konzumirala 48 grama liofiliziranog praha borovnice, što odgovara količini od približno dvije šolje svježih borovnica. Druga grupa dobijala je placebo.

Na kraju istraživanja obje grupe prijavile su određeno poboljšanje, ali je kod učesnika koji su uzimali borovnice napredak bio izraženiji i ujednačeniji.

Istraživači su zabilježili i promjene u aktivnosti pojedinih enzima povezanih s crijevnim bakterijama. Među njima je bio i enzim koji se dovodi u vezu s proizvodnjom gama aminomaslačne kiseline, poznate kao GABA. Riječ je o neurotransmiteru koji ima važnu ulogu u funkcionisanju nervnog sistema, a čija se povezanost s depresijom također proučava.

Kakvu ulogu imaju borovnice u organizmu?

Osim mogućeg utjecaja na mentalno zdravlje, borovnice su vrijedan izvor različitih hranjivih materija. Sadrže vitamin C, koji učestvuje u stvaranju kolagena, kao i vitamin K, važan za normalno zgrušavanje krvi. Tu su i prehrambena vlakna koja doprinose urednoj probavi.

Njihovu karakterističnu tamnoplavu boju daju antocijanini, biljni pigmenti koji pripadaju grupi polifenola. Ovi spojevi predmet su naučnih istraživanja zbog mogućeg djelovanja na upalne procese i crijevni mikrobiom.

Posebno je zanimljiva veza između crijeva i mozga. Ova dva sistema međusobno komuniciraju putem složenih nervnih, hormonskih i imunoloških mehanizama. Naučnici zato istražuju kako sastav crijevnih bakterija može biti povezan s raspoloženjem i drugim funkcijama mozga.

Koliko borovnica je dovoljno?

Nutricionistica Aaliyah Nelson ističe da borovnice mogu biti jednostavan način da svakodnevnu prehranu obogatimo voćem i vlaknima. Ipak, upozorava da rezultate male studije ne treba tumačiti kao dokaz da će njihova svakodnevna konzumacija ublažiti depresiju.

Količina korištena tokom istraživanja bila je veća od porcije koju većina ljudi uobičajeno pojede. Učesnici su svakodnevno uzimali prah koji odgovara približno dvjema šoljama svježih borovnica, pa se rezultati ne mogu automatski prenijeti na manju količinu.

Ako volite ovo voće, možete ga dodati u zobenu kašu, jogurt ili smoothie. Smrznute borovnice također su praktičan izbor, a mogu poslužiti i za pripremu jednostavnog voćnog preljeva.

Potrebna su dodatna istraživanja

Iako su prvi rezultati ohrabrujući, mali broj učesnika predstavlja važno ograničenje ove studije. Potrebna su opsežnija istraživanja na većim i raznovrsnijim grupama kako bi se utvrdilo mogu li borovnice zaista imati značajniji utjecaj na simptome depresije.

U međuvremenu, one mogu biti dio zdrave prehrane, ali je važno imati na umu da hrana sama po sebi nije terapija za depresiju. Osobe koje se suočavaju s ovim problemom trebaju potražiti podršku zdravstvenih stručnjaka, a promjene u prehrani posmatrati kao moguću dopunu, ne zamjenu za odgovarajuće liječenje.