Istraživači su istaknuli da prisustvo mliječnih proteina, kalcija i zasićenosti koju pruža hladna tekstura doprinose osjećaju sitosti, smanjujući potrebu za dodatnim unosom hrane.
"Sladoled nije nutritivni neprijatelj ako ga tretiramo kao funkcionalni desert u kontekstu ukupne ishrane", ističe dr. Walter Willett, profesor epidemiologije i ishrane na Harvard T.H. Chan School of Public Health.
"Ključ je u količini i sastavu – manja porcija s pravim omjerom šećera i masti može zadovoljiti želju bez značajnog glikemijskog opterećenja."
Zanimljivo je da se u izvještaju Univerziteta Tufts (2022) navodi da je prosječna porcija klasičnog sladoleda (oko ½ šolje ili 65–70 g) sadržavala manje zasićenih masti i šećera nego komercijalne proteinske pločice, uz veći sadržaj kalcija i riboflavina. U pogledu energetske vrijednosti, većina standardnih sladoleda sadrži oko 120–150 kcal po porciji – znatno manje od kolača, kroasana ili čokoladica.
Hranjive prednosti i psihološki aspekt
Osim fizioloških koristi, ne smije se zanemariti ni psihološki uticaj. Konzumacija omiljenog deserta, poput sladoleda, može pozitivno uticati na emocionalno blagostanje.
Prema studiji s Yale University (2019), uživanje u sladoledu aktivira regije mozga povezane sa zadovoljstvom i smanjenjem stresa, uključujući nucleus accumbens i orbitofrontalni korteks.