Način na koji dišemo direktno utiče na naše emocije, stres, nivo energije, pa čak i na hormone i rad nervnog sistema. U savremenom životu, koji je često obilježen užurbanim tempom i konstantnim pritiscima, mnogi ljudi dišu površno i nesvjesno – što dugoročno može negativno uticati na psihu.
Zašto je disanje važno za mentalno zdravlje?
Disanje nije samo sredstvo za unos kisika – ono je povezano sa svim procesima u tijelu, uključujući mišićnu napetost, vegetativni nervni sistem i emocionalne reakcije. Kada dišemo plitko, uglavnom u gornji dio pluća, tijelo ostaje u stanju blage napetosti. To može povećati osjećaj anksioznosti, umora i razdražljivosti. S druge strane, duboko, svjesno disanje šalje mozgu signal da smo sigurni, čime se aktivira parasimpatički nervni sistem – odgovoran za opuštanje i regeneraciju.
Kako disanjem utičemo na emocije?
Duboko disanje pomaže u obradi emocija. Kada smo pod stresom, tijelo često reaguje automatski: disanje postaje brzo i plitko, mišići se napinju, a mozak ulazi u stanje "bori se ili bježi". Svjesnim usporavanjem daha, tijelo prelazi u stanje smirenosti, čime se omogućava bolja kontrola nad emocionalnim reakcijama. To je posebno korisno u situacijama anksioznosti, napada panike ili hroničnog stresa.
Kako trenirati pravilno disanje?
Prvi korak je osvijestiti način na koji dišemo. Umjesto da dišemo samo grudima, korisno je disati trbuhom – tako da se pri udahu stomak širi, a pri izdahu povlači. Ovaj tip disanja može se uvježbavati svakodnevno, tokom šetnje, pauze na poslu ili prije spavanja. Aktivnosti poput joge, tai chija ili qigonga sadrže vježbe disanja koje dodatno pomažu u smanjenju stresa i poboljšanju mentalne ravnoteže.
Tehnike disanja kao terapijska podrška
Disanje se sve češće koristi u psihoterapiji i raznim oblicima rada na sebi. Tehnike svjesnog disanja mogu pomoći u smanjenju anksioznosti, depresije i emocionalne napetosti. Neke metode koriste i uređaje koji prate obrazac disanja i daju povratne informacije, kako bi osoba naučila prepoznati signale vlastitog tijela. U dubljim terapijskim procesima koristi se i tzv. ubrzano ili intenzivno disanje, koje može pomoći u emocionalnom rasterećenju i otpuštanju potisnutih osjećaja.
Dah kao unutrašnji kompas
Disanje je uvijek prisutno, dostupno i besplatno sredstvo samopomoći. Kada naučimo disati svjesno, dobijamo alat koji može služiti kao "duševna prva pomoć" u teškim situacijama. Kroz dah možemo bolje osjetiti vlastito tijelo, prepoznati emocije i vratiti osjećaj kontrole nad sobom.