Manje stresa, više energije: Zašto je redovno vježbanje ključno za psihu
Istraživanja pokazuju da redovno kretanje može ublažiti osjećaj napetosti, smanjiti simptome anksioznosti i pomoći organizmu da se lakše nosi sa svakodnevnim pritiscima.
Šta se dešava kada smo pod stresom?
Kada se suočimo s izazovom ili prijetnjom, tijelo pokreće mehanizam “bori se ili bježi”. Ubrzava se rad srca, raste nivo hormona stresa, a mišići se napinju. Ako takvo stanje potraje, može ostaviti posljedice i na tijelo i na psihu.
Anksioznost se često javlja kao produženi osjećaj brige i unutrašnje nelagode. Iako je povremena zabrinutost normalna, hronična napetost može iscrpiti organizam.
Kako vježbanje pomaže?
Kretanje pokreće niz procesa u mozgu. Tokom fizičke aktivnosti povećava se lučenje supstanci koje doprinose boljem raspoloženju i osjećaju zadovoljstva. Istovremeno, dolazi do smanjenja napetosti i lakšeg opuštanja nakon završetka aktivnosti.
Osim toga, redovno vježbanje doprinosi boljoj regulaciji sna, stabilnijoj energiji tokom dana i većoj otpornosti na stresne situacije.
Psihološki efekti
Fizička aktivnost ima i važan psihološki aspekt. Dok hodamo, trčimo ili vježbamo, pažnja se preusmjerava s briga na pokret. Ta “mentalna pauza” može biti izuzetno korisna.
Postizanje malih ciljeva – poput duže šetnje ili boljeg vremena na treningu – jača samopouzdanje. Grupne aktivnosti dodatno nude osjećaj pripadnosti i podrške, što pozitivno djeluje na emocionalno stanje.
Koliko je dovoljno?
Dobra vijest je da nije potrebno provoditi sate u teretani. Umjerena aerobna aktivnost poput brzog hodanja, vožnje bicikla ili laganog trčanja već može imati vidljiv učinak. Čak i kratka, desetominutna šetnja može ublažiti napetost i poboljšati raspoloženje.
Najvažnije je biti dosljedan. Redovnost donosi dugoročne koristi, dok kombinacija različitih aktivnosti – snage, istezanja i kardio vježbi – daje najbolje rezultate.
Kada potražiti dodatnu pomoć?
Iako vježbanje može značajno doprinijeti mentalnom blagostanju, u slučajevima izražene ili dugotrajne anksioznosti važno je potražiti savjet stručnjaka. Fizička aktivnost tada može biti dio šireg plana brige o mentalnom zdravlju.
Kretanje nije samo način održavanja kondicije – ono je i snažan alat za postizanje unutrašnje ravnoteže.