Borbe s jasličkim i vrtićkim bolestima

Naime, rani početak pohađanja kolektiva povećava izloženost različitim uzročnicima zaraznih bolesti, prvenstveno virusima koji izazivaju infekcije dišnih puteva. Zbog nezrelosti imunosnog sustava, djeca često obolijevaju, u prosjeku dva do tri puta mjesečno, a neki virusi mogu izazvati teže oblike upale.

Iako postoje djeca koja su samo neznatno bolesnija nego prije pohađanja kolektiva, većina djece u tom razdoblju obolijeva sličnu učestalost. Ipak, postoje i djeca koja nakon početka pohađanja kolektiva brzo razvijaju teže, životno opasne infekcije. Takva djeca nisu spremna za jaslice i treba pričekati još šest do 12 mjeseci prije nego što ponovno krenu u kolektiv. U slučaju da dijete doživi dvije ili više ozbiljnih infekcija, tada je potrebna daljnja imunološka obrada, no takve situacije su vrlo rijetke.

Iako se učestalost obolijevanja smanjuje s vremenom, posebno nakon treće godine pohađanja kolektiva, u početku djeca često imaju curenje nosa, slijevanje sekreta u ždrijelo i bronhe, što izaziva vlažan, produktivni kašalj. Taj kašalj obično se pojačava u tjelesnim naporima ili noću, kada dijete zaspi i sluznica prestane biti aktivna, zbog čega sekret odlazi u dušnik, što izaziva kašljanje, prenosi vitamini.hr.

Djeca koja krenu u jaslice s 12 mjeseci obolijevaju često tijekom prve dvije do tri godine, dok se taj period skraćuje za djecu koja krenu u vrtić s 3 godine. Također, djeca koja imaju starijeg brata ili sestru u kolektivu, brže razvijaju imunost jer su već izložena mnogim uzročnicima bolesti u kući.

Iako učestalost obolijevanja može biti visoka, higijena je ključna u prevenciji. Redovito pranje ruku, dezinfekcija igračaka i površina te provjetravanje prostora smanjuju rizik od širenja infekcija. Također, djeci treba omogućiti što više igre na otvorenom, dok bi se u zatvorenim prostorima trebalo izbjegavati pregrijan i suh zrak, koji pogoduju razvoju upala dišnih puteva.

Rinovirusi i respiratorni sincicijski virus (RSV) posebno su problematični jer mogu uzrokovati teža oštećenja sluznice dišnih puteva, koja mogu trajati godinama. Ovi virusi smanjuju sposobnost sluznice da se brani od daljnjih infekcija, što povećava rizik od ponovnih upala. Takvi virusi često izazivaju teže oblike bolesti poput bronhiolitisa i mogu dovesti do opstrukcije donjih dišnih puteva, što se manifestira sipanjem, otežanim disanjem i napadima kašlja.

Iako je početno obolijevanje česta pojava, većina djece kroz vrijeme razvija bolji imunitet, a kako imunosni sustav sazrijeva, učestalost infekcija opada, što im omogućuje zdraviji rast i razvoj.