Problemi s kičmom sve su učestaliji kod djece i adolescenata.
Zbog dugotrajnog sjedenja, manjka kretanja, preteških školskih torbi i nepravilnog držanja, kičmeni stub trpi svakodnevna opterećenja koja mogu dovesti do funkcionalnih i strukturalnih promjena. Ako se na vrijeme ne prepoznaju, ovi poremećaji mogu utjecati i na druge dijelove lokomotornog sistema – grudni koš, noge i stopala.

Među najčešćim deformitetima kičmenog stuba nalaze se skolioza, kifoza i lordoza, ali se nepravilnosti mogu javiti i u vidu ispupčenih ili udubljenih grudi, X ili O nogu, te ravnih ili pretjerano izdubljenih stopala.
Kada se najčešće javljaju deformiteti?
Razvojni periodi u kojima je dijete najosjetljivije na nepravilnosti držanja su:
1. Prva godina života
Kako dijete počinje da se uspravlja, stoji i pravi prve korake, kičma prolazi kroz velike promjene. U ovoj fazi važno je izbjegavati forsiranje hodanja i omogućiti djetetu dovoljno prostora za prirodan razvoj.
2. Period polaska u školu (6–7 godina)
Ovo je jedna od najkritičnijih faza. Aktivna igra naglo se mijenja dugotrajnim sjedenjem u klupi koja često nije prilagođena visini djeteta. Uz to dolaze i školske torbe koje nerijetko prelaze dozvoljenih 15–20% težine djeteta. Nepravilno sjedenje i nošenje tereta jedan su od najčešćih uzroka deformiteta u ovoj dobi.
3. Pubertet
U vrijeme ubrzanog rasta i hormonskih promjena, mišići teško prate brzinu razvoja kostiju. Mnoge djevojčice zbog nelagode u vezi s promjenama tijela spontano zauzimaju pogrbljen stav, dok se kod dječaka nerijetko javlja karakteristična „opuštena“ postura sa ramenima povučenim naprijed.
Zašto nastaju deformiteti?
Na poremećaje kičmenog stuba utječu:
- Unutrašnji faktori
- Urođene anomalije, poremećaji endokrinih žlijezda i nedostatak određenih vitamina. Ovo su faktori na koje se teško može uticati.
Spoljašnji faktori (najčešći uzrok)
Ovdje spadaju:
- dugotrajno sjedenje, posebno u nepravilnom položaju
- korištenje telefona i računara u pogrbljenom položaju
- premalo fizičke aktivnosti
- spavanje na mekim madracima i visokim jastucima
- preteške školske torbe
- neadekvatna obuća
- loša ishrana
- nedostatak dnevnog kretanja na otvorenom
Budući da se na ove faktore može uticati, ključnu ulogu u prevenciji imaju upravo roditelji.
Kako prepoznati problem?
Dijete može imati niz simptoma koji ukazuju na deformitet kičme, poput:
- čestih bolova u vratu, ramenima ili leđima
- umora, pospanosti, slabije koncentracije
- glavobolja
- smanjenog apetita
- vidljivog pogrbljenja ili asimetrije ramena
Svaki od ovih simptoma znak je da je potrebno potražiti savjet stručnjaka – pedijatra, fizijatra ili ortopeda. Rana dijagnostika presudna je za uspješno liječenje.
Prevencija i liječenje
Najbolji način da se spriječe deformiteti jeste redovna fizička aktivnost, idealno najmanje tri puta sedmično. Sportovi poput plivanja, gimnastike, atletike ili boravka na otvorenom doprinose pravilnom razvoju muskulature i posturalne stabilnosti.
Ako se deformitet ipak razvije, tretman obično uključuje:
- kineziterapiju (ciljane vježbe disanja, istezanja, jačanja i stabilizacije)
- korektivne programe pod nadzorom fizioterapeuta
- praćenje rasta i držanja u redovnim razmacima

Kod određenih oblika skolioze većih od 20°, preporučuje se nošenje korektivnog midera. Ukoliko krivina pređe 50°, često je potrebno operacijsko liječenje.