Postoje sve veći dokazi koji sugerišu da prehrana može uticati na neurobiološke procese povezane s anksioznim i drugim psihijatrijskim poremećajima, što se objašnjava vezom između želuca i mozga.
Hranjivi sastojci za „stišavanje“ prirodnog alarma
Istraživanja su pokazala da postoji veza između brojnih hranjivih sastojaka i prisustva, odnosno odsustva simptoma anksioznosti. Za kontrolu amigdale ključne su kratkolančane masne kiseline (SCFA), a za njihovu su proizvodnju odgovorne crijevne bakterije iz donjih dijelova crijeva, koje se hrane vlaknima.
Omega-3
Pacijenti s anksioznošću imaju manjak tih bakterija, što dovodi do niskog nivoa kiselina SCFA, a u konačnici do hiperaktivne amigdale te simptoma anksioznosti. Visoko su na popisu sastojaka protiv anksioznosti masne kiseline omega-3, koje se nalaze u masnoj ribi, a mogu se uzimati i kao dodaci prehrani, ističe dr. Naidoo.
„Losos je dobar, ali riblja ikra i ulje krila mogu biti još bolji. Za protuanksiozni učinak nužne su dnevne doze omega-3 masnih kiselina od najmanje dva grama“, preporučuje harvardska psihijatrica. Omega-3 djeluje protuupalno, utiče na nivo neurotransmitera, povećava proizvodnju faktora rasta i poboljšava sastav mikrobioma.
Kurkumin
Intenzivno žuti začin kurkuma, sa svojim aktivnim sastojkom kurkuminom, još je jedan prehrambeni sastojak s dokazanim protuanksioznim učinkom. Ova popularna namirnica uravnotežuje crijevni mikrobni ekosustav, smanjuje upalu i podiže nivo serotonina, neurotransmitera važnog za osjećaj spokoja.
Vitamin D
Kod anksioznih pacijenata otkriven je manjak vitamina D, koji tijelo sintetizira pod utjecajem sunčevog svjetla. Ovaj spoj, između ostalog, regulira razine neurotransmitera i lučenje faktora rasta. Klinička istraživanja utvrdila su da uzimanje dodataka prehrani s vitaminom D poboljšava stanje anksioznim pacijentima kojima je nedostajalo tog nutrijenta. Kod pacijenata s normalnom razinom vitamina D dodavanje nije utjecalo na simptome anksioznosti.
Magnezij, selen i cink
Magnezij pospješuje pretvaranje triptofana u „hormon spokoja“ serotonin i obuzdava aktivnost hipotalamusa, hipofize i nadbubrežne žlijezde, čime ublažava reakciju organizma na stresne podražaje. Selen i cink štite neurone od upale i oštećenja uzrokovanih oksidativnim stresom, a potonji mineral ujedno regulira rad hipotalamusa, hipofize i nadbubrežne žlijezde, čime također suzbija stres i anksioznost.
Masnoće bolje za mozak od ugljikohidrata
Ubuduće bi se za kontrolu anksioznosti mogla koristiti prehrana bogata masnoćama, a siromašna ugljikohidratima, pretpostavlja dr. Naidoo. Takva prehrana opskrbljuje mozak ketonima iz masnoća, umjesto manje učinkovitom glukozom.
Blagodati izmijenjene prehrane uključuju smanjenu upalu i oksidativni stres te veću proizvodnju protuanksioznih neurotransmitera poput serotonina.
Kako pratiti krvni pritisak i holesterol kod kuće?
