Ljekovite biljke koje daju potporu respiratornom zdravlju

Kašalj je jedna od čestih tegoba zbog koje se traži pomoć doktora. Znatno smanjuje kvalitetu života osobe i ometa san. Sam kašalj nije bolest nego simptom stanja ili bolesti čiji se uzročnik mora utvrditi, a u skladu s tim i preporučiti odgovarajuća terapija.

Kašalj je eksplozivna, iznenadna, refleksna radnja, iako se čovjek može i svjesno nakašljati. Manifestira se naglim, glasnim izbacivanjem zraka iz pluća tokom izdisaja kojim se žele odstraniti tvari i nakupljeni sadržaj iz disajnih puteva. U normalnim okolnostima ima važnu zaštitnu fiziološku ulogu održavanja disajnih puteva i pluća prohodnima. U stanjima različitih bolesti, kašalj postaje mehanizam širenja različitih respiratornih infekcija, poput gripe, prehlade ili tuberkuloze.

Najčešća podjela kašlja prema kojoj sami pacijenti opisuju svoje stanje je produktivan ili suhi kašalj, ovisno o prisutnosti sluzi. Suhi kašalj uobičajno ne prati stvaranje sluzi pa osoba ne iskašljava sluz. Kašalj je vrlo neugodan, iritantan. Suhi kašalj može s vremenom postati produktivan. Produktivni kašalj prati prekomjerno stvaranje guste sluzi koju je često teško iskašljati. Ljekovito bilje može nam pomoći da ublažimo kašalj.

Ljekovito bilje za ublažavanje kašlja

Crni sljez (Malva sylvestris L. Malvaceae)

Koristi se cvijet i cijeli nadzemni dio. Čaj se priprema tako da se 1 – 2 supene kašike preliju sa 200 – 250 ml kipuće vode te se ostavi da odstoji 10 minuta. Po potrebi se malo zasladi medom ili sladom pa pije svježe pripravljen tri puta na dan. Crni sljez je dobar ekspektorans.

Bijeli sljez (Althea officinalis L. Malvaceae)

Korijen se ne kuha nego se od njega pripravlja macerat u vodi. Ne smije se zagrijavati na temperaturu vrenja vode jer inače dolazi do raspada sluzi. Nakon cijeđenja čaj se pije tokom dana, raspoređen na 3 – 4 manje doze. Korijen sljeza ima široku upotrebu kod kašlja, i za ublažavanje kašlja i olakšavanje iskašljavanja jer umanjuje spazam mišića u disajnom sistemu i oblaže sluznicu. Pomaže i kod promuklosti i upale usne šupljine.

Jaglac (Primula veris L. i Primula elatior (L.) Hill., Primulaceae)

U farmaciji je službeno ljekovit njegov korijen. Jaglac je odličan ekspektorans (potiče iskašljavanje).

Bršljan (Hedera helix L., Araliaceae)

Djeluje na disajni sistem. Klinički je među najispitivanijim biljkama. Pomaže i kod suhog i kod produktivnog kašlja.

Divizma (Verbascum sp., Scrophulariaceae)

Snažna je i visoka biljka koja ima žute cvjetove koje koristimo u fitoterapiji. Divizma je univerzalna biljka koja se može koristiti kod suhog i produktivnog kašlja.

Uskolisni trputac (Plantago lanceolata L., Plantaginaceae)

Ima listove koji sadrže sluz i protuupalne iridoide koji olakšavaju kašalj, a i smanjuje pretjeranu upalu koja je posljedica infekcije.

Islandski lišaj (Cetriaria islandica (L.) Acharius, Parmaliaceae)

Sadrži tipične sluzi lihenane, niz organskih kiselina te tragove usninske kiseline. Islandski lišaj djeluje vrlo svestrano – protuupalno smirujući upale u sluznici, antibakterijski, a istodobno potiče lokalnu imunost.

Anis (Pimpinella anisum L. Apiaceae) i komorač (Foeniculum vulgare L. Apiaceae)

Biljke su koje sadrže eterična ulja s anetolom. One pomažu drugim ljekovitim biljkama, pogotovo onima sa sluzima, u procesu iskašljavanja i čišćenja pluća. Zato se rijetko koriste same, a uglavnom dolaze u čajnim smjesama ili sirupima udružene s drugim biljkama.

Ekstrakt tamjana

Tvari sadržane u timijanovoj zeleni pomažu iskašljavanje perzistentne, viskozne sluzi kroz njihova sekretolitička, sekretomotorička i bronhospazmolitička svojstva. Eterično ulje timijanove zeleni ima antiseptička svojstva.