Da li zaista možemo da se prehladimo od hladnog vremena?
Virusi se razvijaju u suhim, hladnim i tamnim okruženjima, a stručnjaci kažu da kapljice vode koje sadrže virus mogu duže ostati u zraku, ako je on suh.
Cijeli region je posljednjih dana na udaru zahlađenja, zbog čega se mnogi od nas osjećaju pomalo iscrpljeno. Brze promjene temperature, od iznenađujuće blage jeseni do ledene zime, naterale su naša tijela da pokušaju prilagoditi se klimatskim ekstremima na koje mnogi nisu u potpunosti navikli. Da li upravo ovakve situacije mogu uzrokovati prehladu?
“Promjene vremenskih uvjeta mogu stvoriti uslove podložne prehladama, ali sama promjena temperature vas ne može učiniti bolesnima,” objašnjava farmaceutkinja Aba Kanani iz Ujedinjenog Kraljevstva.
Međutim, postoje neke druge ključne tačke koje bi trebalo da imate na umu…
Virusi se razvijaju na hladnom i suhom zraku
Virusi se razvijaju u suhim, hladnim i tamnim okruženjima, a stručnjaci kažu da kapljice vode koje sadrže virus mogu duže ostati u zraku, ako je on suh. Ovi uvjeti mogu oslabiti naš imunitet i otpornost, utječući na naše tijelo tako što isušuju sluznicu i omogućavaju virusima da brže uđu u tijelo.
Pada nam imunitet
Uz manje sunčevih zraka i vitamina D zimi, naš imunološki sustav će također oslabiti – stvarajući nas osjetljivima na prehladu ili gripu.
Hladan zrak je također faktor
Hladan i suh zrak može utjecati na način na koji naše tijelo reagira na virus i na to kako naša bijela krvna zrnca koja se bore protiv infekcija dolaze do područja gdje treba da budu da bi se borila protiv infekcija. Kada i ako nam tjelesna temperatura padne, virusi se lakše razmnožavaju i tako uzrokuju infekciju, a mi se osjećamo loše.
Provodimo manje vremena napolju
Hladno vrijeme nas također tjera da ostanemo u zatvorenom prostoru duže vrijeme, često u društvu više ljudi, što virusima daje savršeno okruženje za lakši prijenos među ljudima. Virusi se mogu kretati u zraku u obliku kapljica kada kijamo ili kašljemo, mogu se širiti rukama i živjeti na kontaminiranim površinama poput tipkovnice ili kvaka. Mjesta poput javnog prijevoza, škola i radnih mjesta savršeno su leglo virusa. To objašnjava zašto blizak kontakt s drugima zimi olakšava širenje tih virusa.
Visoke temperature također igraju ulogu
Nije samo hladno vrijeme ono što nas može učiniti osjetljivima na bolesti i opteretiti naš imunološki sustav, već općenito nagle promjene temperature. Nagle promjene temperature i vremena mogu utjecati na vaše zdravlje ako se ne možete na odgovarajući način prilagoditi promjenama. Postoje i sezonske alergije koje se poklapaju s visokim temperaturama, uključujući groznicu – koja kod ljudi stvara propratne simptome poput zapušenog nosa, bola u grlu, suzenja očiju i glavobolje. Toplina i povezana vlažnost također mogu izazvati astmatične simptome. No, podjednako udisanje hladnog zraka može izazvati astmu. Dakle, ukratko, nije samo vrijeme ono što nas čini bolesnima, već uvjeti koje te promjene temperature stvaraju.
Budite na toplom
Ovo je očigledno, ali kada je napolju hladno, nosite dodatne tople slojeve odjeće kako biste se ugrijali, umjesto samo jednog debelog sloja. Aba također predlaže nošenje kape i drugih zaštitnih slojeva, poput šala, kako biste spriječili da tjelesna temperatura izlazi iz glave, lica i vrata.
Vitamin D i prehrana
Zimi naša tijela imaju manje mogućnosti za proizvodnju vitamina D, a dio njegove uloge je da podrži i pomogne naš imunološki sustav, pa se preporučuje da izađete na sunce, kad god je ljepše vrijeme. I stručnjaci smatraju da prehrana, bogata vitaminom D, može pomoći.
“Pobrinite se da imate odgovarajuću prehranu i svakodnevno uključite vitamine i minerale iz voća i povrća.”
Budite oprezni i održavajte dobru higijenu
Perite ruke kako biste spriječili širenje klica. Koristite maramicu za kijanje i odmah je bacite u kantu te operite ruke.