Za razliku od povišenog krvnog pritiska, o niskom pritisku se znatno rjeđe govori.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da ni preniske vrijednosti ne treba uvijek zanemariti, posebno ako su praćene određenim tegobama.
Kod nekih ljudi niži krvni pritisak predstavlja uobičajeno stanje i ne uzrokuje nikakve zdravstvene probleme. Takve osobe često nemaju simptome i osjećaju se potpuno dobro. Međutim, situacija je drugačija kada dođe do naglog pada pritiska ili kada se javljaju izražene smetnje koje ometaju svakodnevni život.
Krvni pritisak pokazuje silu kojom krv djeluje na zidove krvnih sudova dok cirkuliše kroz organizam. Kada je prenizak, pojedini organi i tkiva mogu privremeno dobiti manje krvi nego što im je potrebno, što može dovesti do različitih simptoma.
Među najčešćim znakovima niskog krvnog pritiska nalaze se vrtoglavica, osjećaj slabosti, umor, nestabilnost pri ustajanju, zamagljen vid i poteškoće s koncentracijom. Kod nekih osoba može se javiti i osjećaj lupanja srca ili kratkotrajan gubitak svijesti.
Posebno je česta takozvana posturalna hipotenzija, koja se javlja kada osoba naglo ustane nakon dužeg sjedenja ili ležanja. Tada dolazi do kratkotrajnog pada pritiska koji može izazvati omaglicu ili osjećaj nesigurnosti pri hodu.
Ljekari ističu da nije presudan samo broj koji se pojavi na aparatu za mjerenje pritiska. Mnogo je važnije kako se osoba osjeća i da li su prisutni simptomi koji mogu ukazivati na poremećaj cirkulacije.
Zbog toga se preporučuje da osobe koje često imaju vrtoglavice, nesvjestice ili izraženu slabost potraže savjet zdravstvenog stručnjaka. Pravovremeni pregled može pomoći da se utvrdi da li je riječ o bezazlenoj pojavi ili stanju koje zahtijeva dodatnu pažnju i liječenje.
Iako nizak krvni pritisak u mnogim slučajevima nije opasan, stručnjaci naglašavaju da ga ne treba olako shvatati kada počne uticati na kvalitet života i svakodnevno funkcionisanje.
Kolagen prirodno opada s godinama: Ove namirnice mogu pomoći da ga sačuvate
