Savjet kardiologa

Kako se ponašati u slučaju srčanog udara?

Autor: ČuvajZdravlje.ba
Kako se ponašati u slučaju srčanog udara?
Foto: Ilustracija

Često se raspravlja o uzrocima, simptomima i metodama liječenja srčanog udara. Međutim, koji su koraci koje treba poduzeti dok infarkt traje i očekuje se dolazak hitne medicinske pomoći?

Kada je riječ o srčanom udaru, dolazi do oštećenja dijela srčanog mišića koji nije opskrbljen krvlju bogatom kisikom i hranjivim tvarima ili, u slučaju potpune blokade protoka krvi, ne prima nikakvu krv.

Simptomi srčanog udara

Infarkt srčanog mišića je obično praćen bolovima u prsima sa širenjem u lijevu ruku ili u obje ruke,
osjećajem gubitka snage u rukama te širenjem bolova u vrat i u donju vilicu.

Kada infarkt zahvati donju stijenku srčanog mišića, bolovi se javljaju u gornjem dijelu trbuha i mogu nalikovati probavnim smetnjama.

Nijema ishemija: srčani udar bez simptoma

U nekim situacijama, opsežan srčani udar može se dogoditi bez prisutnih bolova, često praćen padom krvnog pritiska. Osoba se u ležećem položaju može osjećati dobro, ali ne može stajati na nogama. Ako pokušamo pomoći osobi da ustane, neće moći stajati i odmah će pasti. Ovo se često događa kod osoba s dugotrajnom nekontrolisanom šećernom bolešću i kod hroničnih alkoholičara.

Hronični alkoholizam i dugotrajna nekontrolirana šećerna bolest mogu oštetiti živčane niti autonomnog živčanog sistema (simpatikusa i parasimpatikusa), zbog čega čulo boli ne može pravilno stizati od srca do mozga. Ova situacija se naziva "nijema ishemija".

Osobe koje pate od ovog stanja su posebno u opasnosti jer srčani udar često prođe nezamijećen. Time se smanjuje odgovarajući tretman, povećavajući rizik od komplikacija srčanog udara, pa čak i smrtonosnog ishoda.

Savjeti za ponašanje tokom srčanog udara

U slučaju sumnje na infarkt srčanog mišića treba mirovati, kako fizičkom aktivnošću ne bi dodatno opterećivali srčani mišić i proširili zonu odumiranja srčanog mišića. Dakle, čak i ako je bolnica jako blizu, ne ići žurnim koracima na hitni prijem.

Uz mirovanje, preporučuje se sažvakati i progutati 300 mg acetilsalicilne kiseline (Andol, Aspirin). Acetilsalicilna kiselina pridonosi manjoj agregaciji trombocita na ugrušku u koronarnoj arteriji i time smanjuje mogućnost njegovog povećanja i potpunog ili još čvršćeg zatvaranja pogođene arterije.

Ako se pri mjerenju nađe i povišen krvni pritisak (koji je rezultat straha), dobro je uzeti lijek za normalizaciju krvnog pritiska te, po potrebi, i nešto za smirenje. Najbolje je ležeći, po potrebi i s podignutim uzglavljem ili čak i u polusjedećem položaju, pričekati dolazak hitne pomoći koju svakako treba pozvati.

Važno je pacijenta smiriti

Ako je kod kuće već dijagnosticiran infarkt srčanog mišića bez kardioselektivnih enzima, doktor obično neće izravno reći pacijentu da se radi o infarktu, jer to može dodatno povećati njegovu anksioznost, rezultirajući porastom krvnog pritiska i srčane frekvencije, što dodatno opterećuje srčani mišić.

Umjesto toga, doktor će koristiti umirujući pristup i reći nešto što neće dodatno uznemiriti pacijenta, obavještavajući ga o potrebi odlaska u bolnicu. Doktor obično može reći pacijentu da je situacija granična i da su potrebne dodatne pretrage u bolnici. Upotrebljavajući takav pristup, pacijenti obično shvataju da se brine o njihovom zdravlju i često pristaju na hospitalizaciju, izbjegavajući dodatni stres i tjeskobu.