Loše životne navike mogu imati ozbiljan utjecaj na zdravlje već od 36. godine

Stručnjaci ističu da ove navike dovode do brojnih zdravstvenih problema, a najnovije istraživanje potvrđuje dugoročne negativne posljedice.

Studija, koja je trajala više od 30 godina i objavljena u časopisu Annals of Medicine, pratila je grupu od 326 osoba i pokazala kako loše životne navike dovode do povećanog rizika od depresije, srčanih bolesti, moždanog udara, kao i drugih ozbiljnih stanja poput raka. Ispitanici su bili praćeni u različitim dobnim periodima – od 27 do 61 godine.

Povezanost s lošim zdravljem

Rezultati su jasni: ljudi koji su imali sve tri nezdrave navike – pušenje, prekomjerno pijenje alkohola i nedostatak tjelovježbe – imali su lošije mentalno i fizičko zdravlje. Pokazano je da su depresivni simptomi i metabolički rizik porasli, a samoprocjena zdravlja opadala. Osobe koje su godinama zadržale ove loše navike imale su još izraženije negativne efekte na svoje zdravlje.

Što se može učiniti?

Iako su učinci ovih navika očigledni već u 36. godini, stručnjaci tvrde da nije prekasno za promjenu. Usvajanje zdravijih navika u bilo kojem periodu života može značajno smanjiti rizik od ozbiljnih bolesti i poboljšati kvalitetu života. Preporučuje se prestanak pušenja, smanjenje konzumacije alkohola, te redovita tjelovježba, čak i u srednjoj dobi.

Dr. Tiia Kekalainen, jedna od znanstvenica koja je radila na ovoj studiji, naglašava: „Zdrav način života može smanjiti rizik od razvoja nezaraznih bolesti kao što su srčane bolesti i rak, te posljedično smanjiti šanse za prijevremenu smrt. Promjena životnih navika može donijeti koristi već u srednjoj dobi, a i dalje ima pozitivnog utjecaja u starijoj dobi.“

Za kraj, istraživanje sugerira da loše navike imaju kumulativni učinak, koji postaje sve očigledniji od 36. godine pa nadalje, što pokazuje važnost ranog odustajanja od rizičnih ponašanja.