Istraživanje pokazalo

Neprekidno sjedenje tokom cijelog dana bez pauza povećava vjerovatnost smrti

Autor: ČuvajZdravlje.ba
Neprekidno sjedenje tokom cijelog dana bez pauza povećava vjerovatnost smrti
Foto: Ilsutracija

Nova studija objavljena u časopisu Journal of the American Heart Association otkriva dodatne dokaze koji potvrđuju da dugotrajno sjedenje, bez redovnih pauza za ustajanje i kretanje, povećava rizik od srčanih bolesti i smrtnosti iz svih uzroka. Ovaj nalaz vrijedi čak i za ljude koji su fizički aktivni.

Dugotrajno sjedenje ili nedostatak česte ili adekvatne fizičke aktivnosti povezan je sa ozbiljnim zdravstvenim komplikacijama. Studija ističe povezanost s kognitivnim padom povezanim sa starenjem, povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, metaboličkim poremećajima i drugim zdravstvenim problemima. Također je zanimljivo otkriće da čak i uz redovnu fizičku aktivnost, dugotrajno sjedenje može smanjiti koristi vježbanja.

Koristeći novi algoritam za procjenu ukupnog vremena sjedenja, autori istraživanja su analizirali podatke i obrasce ponašanja 6489 žena u dobi od 60 do 90 godina. Rezultati su pokazali da su žene koje su provodile 11,7 ili više sati dnevno u nepokretnom položaju izložene 30 posto većem riziku od smrti.

Koautor studije, doktor Steve Nguyen, definiše sjedeće ponašanje kao aktivnost u budnom stanju koja uključuje sjedenje ili ležanje uz nisku potrošnju energije.

Ovi podaci su zabrinjavajući jer upućuju na potrebu za intervencijom radi smanjenja rizika povezanog s dugotrajnim sjedilačkim ponašanjem. Glavna autorica studije, prof. dr. Andrea LaCroix, naglašava da sjedenje usporava protok krvi kroz tijelo, što rezultira smanjenim unosom glukoze i manjom kontrakcijom mišića, što dalje dovodi do smanjenja potrošnje kisika i pada pulsa.

Iako su prethodna istraživanja sugerirala da određena razina tjelesne aktivnosti može ublažiti negativne učinke dugotrajnog sjedenja, ova studija je pokazala suprotno. Prema LaCroixu i Nguyen, čak i žene koje su redovito vježbale osjetile su povećani rizik od negativnih zdravstvenih ishoda ako su provodile previše vremena u sjedećem položaju tokom dana.

Koliko često biste trebali praviti pauze?

Prof. dr. LaCroix pojašnjava da rizik počinje rasti kada osoba sjedi oko 11 sati dnevno te ističe da je sjedenje duže od 30 minuta povezano s većim rizikom nego sjedenje samo 10 minuta.

Iako postoje profesije poput vozača kamiona u kojima je teško očekivati da će osoba imati česte pauze za istezanje, autori studije ipak sugeriraju iskorištavanje svake pauze koja je dostupna.

LaCroix navodi: "Ako je moguće napraviti pauzu svakih 30 minuta ili 20 minuta, to je znatno bolje nego nemati nikakvu priliku za ustajanje. Čak i ako imate samo nekoliko minuta, brzo istezanje, marširanje na mjestu ili hodanje po uredu može biti korisno. Čak i kratka vježba od tri minute može donijeti značajne zdravstvene koristi. Međutim, čak i jednostavno ustajanje može prekinuti ciklus dugotrajnog sjedenja."