Suhe oči: Zašto nastaju i koji faktori povećavaju rizik od ovog čestog problema?

Ipak, upravo oni mogu ukazivati na sindrom suhog oka – stanje koje nastaje kada oči ne proizvode dovoljno kvalitetnih suza ili se suze prebrzo isparavaju.

Suze imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja očiju. One održavaju površinu oka vlažnom, uklanjaju nečistoće i omogućavaju nesmetano funkcionisanje vida. Kada dođe do poremećaja u njihovom stvaranju ili sastavu, javlja se neugodan osjećaj suhoće.

Kada oči ne proizvode dovoljno suza

Suzne žlijezde neprestano stvaraju suze koje podmazuju oči tokom dana. Međutim, različiti faktori mogu smanjiti njihovu proizvodnju.

Među najčešćim uzrocima nalaze se izloženost prašini, vjetru, dimu cigareta ili klima-uređajima, ali i starenje organizma. Problem mogu dodatno pogoršati pojedini lijekovi, poput antihistaminika i antidepresiva, kao i nedovoljno treptanje, što je česta pojava kod osoba koje dugo gledaju u ekrane.

Nošenje kontaktnih leća također može doprinijeti razvoju suhoće oka.

Problem može biti i u kvaliteti suza

Čak i kada organizam proizvodi dovoljnu količinu suza, one se mogu prebrzo osušiti zbog poremećaja u suznom filmu.

Suzni film sastoji se od tri sloja:

• Masni sloj, koji sprečava prebrzo isparavanje suza;
• Vodeni sloj, koji osigurava potrebnu vlažnost oka;
• Sloj sluzi, koji omogućava ravnomjerno raspoređivanje suza po površini oka.

Ako dođe do poremećaja u bilo kojem od ovih slojeva, oči više ne mogu ostati dovoljno podmazane.

Na kvalitet suznog filma mogu utjecati upale očnih kapaka, alergije, hormonalne promjene ili pretjerano trljanje očiju.

Ko je u većem riziku?

Iako se suhoća oka može javiti kod svakoga, određene osobe imaju veću vjerovatnoću da će razviti ovaj problem.

Dob

S godinama se smanjuje sposobnost organizma da proizvodi dovoljne količine suza, zbog čega su osobe starije od 50 godina podložnije sindromu suhog oka.

Hormonalne promjene

Žene češće prijavljuju simptome suhoće oka, naročito tokom trudnoće i nakon menopauze, kada hormonalne promjene mogu utjecati na proizvodnju suza.

Lijekovi

Određeni lijekovi mogu izazvati ili pogoršati suhoću oka. Među njima su:

• antihistaminici,
• antidepresivi,
• lijekovi protiv anksioznosti,
• beta-blokatori,
• diuretici,
• pojedini lijekovi protiv žgaravice,
• nesteroidni protuupalni lijekovi,
• tablete za spavanje.

Zdravstvena stanja koja mogu biti povezana sa suhim očima

Suhoća oka ponekad može biti simptom drugih zdravstvenih problema.

Dijabetes može utjecati na funkciju suznih žlijezda i dovesti do smanjene proizvodnje suza.

Alergije izazivaju upalne reakcije koje mogu poremetiti prirodnu ravnotežu oka.

Sjogrenov sindrom, autoimuna bolest koja napada žlijezde odgovorne za stvaranje suza i pljuvačke, jedan je od poznatijih uzroka izražene suhoće očiju.

Problemi sa štitnom žlijezdom također mogu biti povezani s upalom tkiva oko očiju i pojavom neugodnih simptoma.

Utjecaj svakodnevnih navika

Dugotrajno korištenje računara, mobitela i drugih digitalnih uređaja često dovodi do rjeđeg treptanja, zbog čega oči ostaju bez dovoljne zaštite.

Sličan učinak mogu imati i dugotrajno čitanje, posebno u lošim svjetlosnim uvjetima, kao i boravak u prostorijama sa suhim zrakom.

Mogu li geni igrati ulogu?

Naučna istraživanja o povezanosti genetike i sindroma suhog oka još su ograničena. Iako postoje naznake da bi nasljedni faktori mogli imati određeni utjecaj, stručnjaci ističu da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se ta povezanost potvrdila.

Kada potražiti pomoć?

Ako simptomi poput peckanja, žarenja, osjećaja stranog tijela u oku ili zamagljenog vida traju duže vrijeme i ometaju svakodnevne aktivnosti, preporučuje se pregled kod oftalmologa.

Pravovremeno prepoznavanje uzroka može pomoći u ublažavanju tegoba i spriječiti moguće komplikacije. Iako se suhoća oka često smatra bezazlenim problemom, ona može značajno utjecati na kvalitet života ako se zanemari.