Svjetski dan psorijaze: Bolest kože koja nije zarazna, ali može ozbiljno utjecati na život

Cilj je skrenuti pažnju na izazove s kojima se suočavaju oboljeli, ali i razbiti predrasude koje su i dalje prisutne u društvu.

Psorijaza je hronična, nezarazna bolest koja se najčešće prepoznaje po crvenim područjima kože prekrivenim suhim, bjelkastim ljuskicama. Iako se često posmatra isključivo kao kožni problem, riječ je o stanju koje može zahvatiti i druge dijelove organizma, uključujući zglobove.

Tačan uzrok psorijaze još nije poznat. Istraživanja ukazuju na povezanost nasljednih faktora i imunoloških procesa, a kod pojedinih osoba simptome mogu pokrenuti ili pogoršati različiti vanjski utjecaji.

Kako prepoznati psorijazu?

Psorijaza se obično pojavljuje u obliku jasno ograničenih crvenih promjena na koži koje se postepeno prekrivaju ljuskicama. U početku mogu biti male, ali se s vremenom mogu širiti i spajati u veće površine.

Najčešće se javljaju na laktovima, koljenima, vlasištu, leđima i području stražnjice. Promjene se mogu pojaviti i na šakama, stopalima, noktima, oko pupka, u pazušnim jamama ili preponama.

Zahvaćenost noktiju može se manifestovati njihovim zadebljanjem, promjenom boje ili deformacijom. Na vlasištu se psorijaza ponekad može zamijeniti s izraženom peruti, ali karakteristične promjene na koži i njihovo širenje mogu pomoći u razlikovanju ovih stanja.

Kod nekih osoba simptomi su blagi i uglavnom se svode na ljuštenje kože. Druge mogu imati izraženije promjene, nelagodu ili svrbež, a u težim slučajevima bolest može zahvatiti velike površine tijela.

Psorijaza nije zarazna

Jedna od najvažnijih činjenica koju treba naglasiti jeste da se psorijaza ne može prenijeti s jedne osobe na drugu. Dodir, rukovanje, boravak u istoj prostoriji ili korištenje zajedničkih predmeta ne predstavljaju način prenošenja bolesti.

Procjenjuje se da oko 125 miliona ljudi širom svijeta živi s psorijazom. Zbog toga je važno govoriti o ovoj bolesti, posebno o njenom utjecaju na svakodnevni život, samopouzdanje i mentalno zdravlje oboljelih.

Psorijaza se može pojavljivati u različitim fazama. Periodi kada su promjene izražene mogu se smjenjivati s periodima u kojima se koža smiri i simptomi postanu manje primjetni.

Šta može pogoršati simptome?

Kod osoba koje imaju psorijazu, pogoršanje se može javiti iz različitih razloga. Okidači nisu isti kod svih, ali među faktorima koji se povezuju s pojavom novih promjena ili intenziviranjem postojećih simptoma nalaze se:

• stres i emocionalno opterećenje
• određene infekcije, posebno streptokokne
• povrede kože, ogrebotine i opekotine od sunca
• pojedini lijekovi
• konzumacija alkohola i pušenje
• hladan zrak, vjetar i isušivanje kože
• određene prehrambene navike

Kod nekih osoba infekcija grla izazvana streptokokom može biti povezana s pojavom sitnih, kapljičastih promjena na koži, poznatih kao gutatna psorijaza.

Psorijaza se može pogoršati i nakon iritacije ili povrede kože. Zbog toga je važno izbjegavati pretjerano češanje i pažljivo njegovati područja na kojima se pojavljuju promjene.

Kada psorijaza zahvati zglobove

Psorijaza nije ograničena samo na kožu. Kod dijela oboljelih može se razviti psorijatični artritis, upalna bolest koja zahvata zglobove i može uzrokovati bol, oticanje i ukočenost.

Postoje i rijetki, ozbiljniji oblici bolesti. Eritrodermijska psorijaza može zahvatiti gotovo cijelu površinu kože, uz izraženu upalu i ljuskanje. Takvo stanje može narušiti zaštitnu funkciju kože i zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.

Pustularna psorijaza je drugi rijedak oblik bolesti kod kojeg se pojavljuju mjehurići ispunjeni gnojem. Mogu biti ograničeni na dlanove i tabane ili se, u težim slučajevima, proširiti na veći dio tijela.

Kako se postavlja dijagnoza i liječi psorijaza?

Ljekar najčešće može prepoznati psorijazu na osnovu izgleda promjena i njihove raspoređenosti na tijelu. Ako postoji nedoumica, može se uzeti mali uzorak kože i analizirati pod mikroskopom.

Iako se psorijaza ne može trajno izliječiti, različiti tretmani mogu pomoći u ublažavanju simptoma i držanju bolesti pod kontrolom. Izbor terapije zavisi od toga koliko je koža zahvaćena, koliko su simptomi izraženi i da li postoje druge zdravstvene tegobe.

Kod blažih oblika često se koriste preparati za njegu i vlaženje kože, kao i lokalni lijekovi koji smanjuju upalu i usporavaju prekomjerno stvaranje kožnih ćelija. Među njima su kortikosteroidne kreme i preparati s vitaminom D, dok se u određenim slučajevima mogu koristiti i proizvodi sa salicilnom kiselinom ili katranom.

Kada su promjene izraženije ili zahvataju veće površine kože, dermatolog može preporučiti fototerapiju, odnosno kontrolisano izlaganje ultraljubičastom svjetlu. Kod težih oblika bolesti mogu se propisati i sistemski lijekovi koji djeluju na imunološke procese.

Takvi tretmani zahtijevaju nadzor ljekara jer mogu imati neželjene efekte. Terapija se zato bira individualno, u skladu s potrebama i zdravstvenim stanjem osobe.

Svjetski dan psorijaze podsjeća da je riječ o bolesti koja zahtijeva razumijevanje, pravovremenu dijagnozu i odgovarajuću medicinsku podršku. Uz pravilno liječenje i praćenje, mnogi oboljeli mogu ublažiti simptome i lakše se nositi s izazovima koje bolest donosi.