Vrućine mogu izazvati pad krvnog pritiska: Simptomi koje ne biste trebali zanemariti

Iako se takve tegobe često pripisuju visokim temperaturama, stručnjaci upozoravaju da se iza njih ponekad može kriti nagli pad krvnog pritiska.

Visoke temperature utiču na širenje krvnih sudova, dok pojačano znojenje dovodi do većeg gubitka tečnosti i elektrolita. Upravo zbog toga osobe koje prirodno imaju niže vrijednosti krvnog pritiska mogu biti osjetljivije tokom toplijih dana.

Ako primijetite da vam se prilikom ustajanja javlja vrtoglavica, osjećaj slabosti ili neuobičajen umor, moguće je da vam organizam šalje signal da mu je potrebna dodatna pažnja.

Kako prepoznati pad krvnog pritiska?

Hipotenzija, odnosno nizak krvni pritisak, može se javiti iznenada, naročito tokom velikih vrućina.

Najčešći simptomi uključuju:

• vrtoglavicu
• malaksalost
• zamagljen vid
• pojačanu žeđ
• ubrzan ili nepravilan rad srca
• izražen osjećaj slabosti
• nesvjesticu

Ove tegobe nastaju jer organizam pokušava regulirati tjelesnu temperaturu, a pritom gubi značajne količine tečnosti.

Dovoljan unos tečnosti je ključan

Tokom vrućih dana tijelo ubrzano gubi vodu znojenjem, zbog čega je redovna hidratacija od izuzetne važnosti.

Stručnjaci savjetuju da vodu pijete u kontinuitetu tokom dana, čak i kada ne osjećate žeđ. Alkoholna pića i veće količine kofeina trebalo bi ograničiti jer mogu dodatno doprinijeti dehidraciji.

Osobama koje imaju nizak krvni pritisak preporučuje se da prilikom izlaska iz kuće sa sobom uvijek nose flašicu vode.

Može li veći unos soli pomoći?

Kod osoba koje imaju hronično nizak krvni pritisak, nešto veći unos soli može doprinijeti održavanju stabilnijih vrijednosti jer so pomaže zadržavanju tečnosti u organizmu.

Ipak, prije bilo kakvih promjena u ishrani neophodno je posavjetovati se s ljekarom, posebno ako postoje bolesti srca, bubrega ili povišen krvni pritisak.

Ne preskačite obroke

Visoke temperature kod mnogih smanjuju apetit, ali preskakanje obroka može dodatno pogoršati simptome hipotenzije.

Preporučuje se konzumiranje manjih, ali češćih obroka bogatih hranjivim tvarima kako bi se održali stabilan nivo energije i šećera u krvi.

Izbjegavajte naglo ustajanje

Vrtoglavica nakon ustajanja jedan je od čestih simptoma niskog krvnog pritiska. Kada dugo sjedimo ili ležimo, krv se može zadržavati u donjim dijelovima tijela, pa naglo ustajanje privremeno smanjuje dotok krvi u mozak.

Stručnjaci savjetuju da nakon buđenja najprije sjednete na rub kreveta, sačekate nekoliko trenutaka, a zatim polako ustanete.

Budite aktivni, ali oprezni

Umjerena fizička aktivnost može doprinijeti boljoj regulaciji krvnog pritiska. Šetnja, plivanje i lagana vožnja bicikla dobar su izbor tokom ljeta.

Ipak, vježbanje treba izbjegavati u najtoplijem dijelu dana, naročito između 11 i 17 sati. Također je važno nadoknaditi izgubljenu tečnost prije i nakon aktivnosti.

Šta učiniti kada vam naglo padne pritisak?

Ako osjetite iznenadnu slabost ili vrtoglavicu:

• sjednite ili lezite kako biste spriječili pad
• podignite noge iznad nivoa srca kako biste poboljšali dotok krvi prema mozgu
• rashladite tijelo hladnim oblogama na čelu, vratu ili zglobovima
• popijte vodu ili napitak koji sadrži elektrolite

Kada se obratiti ljekaru?

Iako su povremene epizode niskog pritiska tokom ljeta relativno česte, postoje situacije koje zahtijevaju stručnu procjenu.

Ljekarsku pomoć potrebno je potražiti ako:

• često gubite svijest
• vrtoglavice postaju učestale
• osjećate bol u grudima
• imate poteškoće s disanjem
• simptomi ne prolaze uprkos odmoru i unosu tečnosti

Ljetne vrućine predstavljaju dodatno opterećenje za organizam, posebno kod osoba sklonih niskom krvnom pritisku.

Dobra vijest je da se većina neugodnih simptoma može ublažiti ili spriječiti jednostavnim navikama – redovnim unosom tečnosti, pravilnom ishranom, izbjegavanjem naglih pokreta i boravka na direktnom suncu u najtoplijem dijelu dana.

Prepoznavanje ranih znakova upozorenja može biti važan korak u očuvanju zdravlja i sigurnijem uživanju u ljetnim danima.