Šta jesti za bolje pamćenje i raspoloženje?

Iako mnogi faktori utječu na mentalno zdravlje, sve više istraživanja pokazuje da prehrana ima značajan utjecaj na raspoloženje, koncentraciju i dugoročno zdravlje mozga.

Omega-3 masne kiseline: gradivni blok mozga

Omega-3 masne kiseline, posebno DHA (dokozaheksaenska kiselina), ključne su za strukturu i funkciju moždanih stanica. Ljudsko tijelo ne može učinkovito sintetizirati DHA, zbog čega je prehrana glavni izvor.

Glavni izvori: plava riba (srdela, inćuni, skuša, tuna), lanene sjemenke, orasi i ulje repice. Nedostatak omega-3 masnih kiselina povezan je s većim rizikom od depresije, poremećaja pažnje i kognitivnih poremećaja.

Antioksidansi: zaštita od staničnog stresa

Antioksidansi smanjuju oksidativni stres i upalne procese koji mogu oštetiti moždane stanice i doprinijeti neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove.
Glavni izvori: bobičasto voće (borovnice, jagode, crni ribizl, kupine), tamna čokolada i orašasti plodovi.

Vitamini B skupine: podrška kognitivnim funkcijama

Vitamini B skupine, uključujući B12, folnu kiselinu, tiamin i niacin, ključni su za razvoj i funkcioniranje živčanog sustava. Njihov nedostatak može izazvati neurološke poremećaje, posebno kod trudnica i djece.

Glavni izvori: cjelovite žitarice, meso, riba, jaja, orašasti plodovi, zeleno lisnato povrće i pekarski kvasac.

Zdrave navike za mozak

Pravilna prehrana koja uključuje raznovrsne nutrijente, redoviti obroci u društvu te uravnotežen unos voća, povrća, cjelovitih žitarica i ribe ne samo da podržava energiju mozga, već i pozitivno utječe na raspoloženje.

Osim prehrane, mentalno zdravlje jačamo redovitom tjelesnom aktivnošću, kvalitetnim snom i upravljanjem stresom. Svi ovi čimbenici zajedno pomažu u očuvanju kognitivnih funkcija i dobrobiti.