Ne ignorišite ove simptome: Aritmija može biti opasnija nego što mislite

Neki toga nisu ni svjesni – dok ne bude kasno. Srčani ritam nije nešto što smijemo uzimati zdravo za gotovo.

Kardiolozi poručuju: male promjene u svakodnevnim navikama mogu spriječiti velike posljedice.

Šta je zapravo aritmija?

Srce u prosjeku otkuca oko 100.000 puta dnevno, i to u preciznom ritmu. Kada srce počne preskakati, ubrzavati ili raditi nepravilno – bez ikakvog razloga – riječ je o aritmiji.

“Aritmija znači da srce kuca prebrzo, presporo ili nepravilno, obično zbog poremećaja u električnim signalima srca”, objašnjava dr. Ali Ajoub, interventni kardiolog iz LCMC Health.

Koje vrste aritmija postoje?

Najčešća je atrijalna fibrilacija (AFib) – koja pogađa više od 59 miliona ljudi širom svijeta. Osim nje, tu su i:

• PVC – prerani otkucaji iz donjih komora
• SVT – ubrzan ritam iznad komora
• Bradikardija – usporen rad srca
• VT – opasno ubrzan ritam iz donjih komora
• Atrijalni flater – ubrzan, ali pravilan ritam gornjih komora

Neke aritmije su bezopasne. Ali neke, poput AFib-a, mogu dovesti do moždanog udara ili iznenadne srčane smrti.

Šest iznenađujućih okidača aritmije (i kako ih izbjeći)

1. Gojaznost

Višak kilograma dodatno opterećuje srce. Čak i 10% manje tjelesne mase može značajno smanjiti simptome aritmije.

2. Alkohol – čak i povremeni

I mala količina alkohola može poremetiti električne impulse srca. Fenomen “prazničnog srca” je stvaran. Potpuno izbjegavanje alkohola smanjuje rizik od ponovne pojave aritmije.

3. Loš san i apneja

Apneja u snu i hronični loš san direktno utiču na rad srca. Liječenje apneje često poboljšava – pa čak i uklanja aritmiju.

4. Kofein i energetska pića

Iako je umjerena količina kafe sigurna, veće količine – naročito energetski napici – mogu pokrenuti aritmije.

5. Dekongestivi (lijekovi za nos)

Preparati koji sadrže pseudoefedrin mogu ubrzati otkucaje srca. Posebno su rizični za osobe koje već imaju srčane tegobe.

6. Neravnoteža elektrolita

Nizak kalij, magnezij ili dehidracija mogu poremetiti električne impulse. To često dolazi s prekomjernim znojenjem, dijetama, diureticima ili lošom ishranom.

Kada je aritmija opasna?

Nisu sve aritmije iste. AFib i atrijalni flater povećavaju rizik od moždanog udara, dok ventrikularna tahikardija može biti smrtonosna.

Dobra vijest je: većina aritmija se može kontrolisati – ako se otkrije na vrijeme i pravilno liječi.

Kako sačuvati ritam srca?

• Održavajte zdravu težinu
• Spavajte dovoljno i provjerite imate li apneju
• Ograničite ili izbacite alkohol
• Pazite na unos kofeina i energetskih pića
• Izbjegavajte lijekove s pseudoefedrinom ako imate srčanih problema
• Unosite dovoljno elektrolita i tečnosti

Ako osjetite preskakanje srca, gušenje, slabost ili pritisak u grudima, ne čekajte. Posjetite kardiologa.