„Sljepoća za vrijeme“ označava poteškoće u procjeni trajanja zadataka i protoka vremena, a smatra se jednom od čestih karakteristika poremećaja pažnje s hiperaktivnošću (ADHD).
Ipak, stručnjaci naglašavaju da ne kasne sve osobe s ADHD-om i da svako kašnjenje ne znači automatski postojanje ovog poremećaja.
Ovaj fenomen povezan je s poremećajem izvršnih funkcija u frontalnim dijelovima mozga i poznat je u stručnoj literaturi već decenijama.
Osobe sa sljepoćom za vrijeme često potcjenjuju koliko im je vremena potrebno za svakodnevne obaveze, što može uticati na posao, porodične odnose i društveni život.
Stručnjaci ističu da hronično kašnjenje može biti jedan od simptoma ADHD-a, ali razlozi mogu biti različiti, uključujući anksioznost ili potrebu za osjećajem kontrole nad vlastitim vremenom.
Bez obzira na uzrok, važno je preuzeti odgovornost za posljedice kašnjenja. Strategije poput korištenja više satova, razbijanja zadataka na manje cjeline i realnijeg planiranja vremena mogu pomoći osobama s ADHD-om, ali i svima koji imaju problema s organizacijom vremena.
Neplodnost i rani simptomi: Šta ne smijete ignorisati
Zašto pečenje kolača može smanjiti stres?
