Mladi u svijetu su sve nesretniji i zabrinutiji za svoju budućnost

Najnoviji izvještaj o sreći u svijetu pokazuje da se sve veći broj tinejdžera i mladih odraslih ljudi ne može nositi s nestabilnošću današnjih ekonomskih prilika, nesigurnosti pri pronalasku i zadržavanju posla te općenite neizvjesnosti i zabrinutosti za budućnost, piše Guardian.

Vjeruje se da društvene mreže imaju značajnu ulogu u snižavanju samopouzdanja te štete mentalnom zdravlju mladih ljudi. No nedostatak kvalitetnog obrazovanja, razvoja vještina i priuštivog stanovanja je ono što zaista djeluje izuzetno negativno na zadovoljstvo mladih.

Izvještaj je pokazao da mladi ljudi sve više nalikuju svojim roditeljima, koji su uvijek govorili da su iscrpljeni i opterećeni životnim brigama. Akademsko obrazovanje više nije jamstvo finansijskog i psihološkog blagostanja, a oni koji nisu visokoobrazovani prepušteni su sami sebi s ograničenim pristupom daljnjem usavršavanju koje bi im moglo podići društveni položaj, prihode i samopoštovanje.

“Mlade odrasle osobe pogađa sa svih strana toksična kombinacija loših socijalnih politika države za mlade, krize dostupnosti priuštivog stanovanja, stagnirajućih plaća i visokih troškova života", rekli su iz dobrotvorne organizacije Intergenerational Foundation.

"Nije ni čudo što njihova generacija ima neviđeno loše nivoe mentalnog zdravlja kad njihova budućnost izgleda tako mračno", dodali su.

Mladi sve više izjavljuju da su nesretni, čime se u tom dijelu smanjuje jaz između mladih i sredovječnih, a samo starije generacije prema izvještaju prijavljuju najviše nivoe životnog zadovoljstva. To nije čudno s obzirom na to da su roditelji današnjih tinejdžera i mladih živjeli u doba privrednog blagostanja, jake socijalne države i ekonomske sigurnosti.

Bogatstvo prikupljeno tokom života sa sobom donosi osjećaj blagostanja, kao i viši prihodi, koji su se također poboljšali za većinu ljudi koji su pred penzijom ili već primaju svoju penziju. Penzioni programi koje sponzoriraju države uvelike su zaštićeni od inflacije, što znači da su se prosječni nivoi siromaštva smanjili među starijima od 65 godina.

Iako, valja spomenuti da to nije slučaj za sve evropske zemlje gdje i dalje postoji ogromna diskrepancija između primjerice nordijskih zemalja i zemalja južne i jugoistočne Evrope gdje je standard penzionera znatno manji. No i tamo mladi prijavljuju veće nezadovoljstvo i zabrinutost nego njihovi roditelji, prenosi Index.

Slabi socijalni programi svojim niskim postavljenim cenzusom mnogim mladim ljudima s primanjima tik iznad granice siromaštva uskraćuju pomoć i podrške koje također igraju veliku ulogu u (ne)postizanju elementarnog životnog zadovoljstva.

Unicef je još 2007. objavio 40 kriterija po kojima se ocjenjuje kvaliteta života, posebno kod mladih, a to su među ostalima rizik od siromaštva, porodični odnosi, zdravlje i sigurnost, obrazovanje i osjećaj sreće. U svim tim pokazateljima kod mladih je ljudi na Zapadu zabilježen pad uz narušavanje mentalnog zdravlja i općeg osjećaja nesigurnosti i zabrinutosti.

Unicef ​​je zaključio da su mladi najnesretniji u industrijaliziranom, brzom i potrošački nastrojenom svijetu, a za to je okrivio nedostatak kvalitetnih međusobnih odnosa te roditelje koji u odgoju sve manje vremena provode u razgovoru s njima, što ima poguban utjecaj na njihovo odrastanje i nošenje s životnim nedaćama.

Najnoviji izvještaj o sreći u svijetu znak je upozorenja vladama koje ignoriraju potrebe mladih i ne rade dovoljno za dobrobit mlađih generacija. Ako se mladi ljudi ne mogu etablirati na radnom mjestu, priuštiti pristojan dom, imati vremena za prijatelje i porodicu te nisu ekonomski osigurani, posljedice će biti još neugodnije.