Provodite više vremena u šumi

Šetnja kroz prirodu donosi mentalno blagostanje slično meditaciji

Autor: ČuvajZdravlje.ba
Šetnja kroz prirodu donosi mentalno blagostanje slično meditaciji
Foto: Ilustracija

Nedvojbeno je da šetnja ima blagotvoran učinak na mozak, umiruje ga, pospješuje jasnoću misli, smanjuje stres, poboljšava koncentraciju te potiče kreativnost. Posebno se ističe korist od šetnje kroz prirodna okruženja, gdje se um može uroniti u stanje slično meditaciji, pokazuje istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji. Ova navika obnavlja našu energiju, stoga je preporučljivo redovno provoditi barem pola sata šetajući prirodom, idealno dva puta sedmično.

Također, šetnja može biti izvrsna za održavanje ili postizanje vitke linije. U tom slučaju, umjesto sporog hoda koji donosi relaksaciju, preporučuje se ubrzavanje tempa. Brzo hodanje tokom pola sata do sat vremena intenzivno troši kalorije, ubrzava metabolizam te potiče sagorijevanje viška masnoće, što ga čini izvrsnim alatom za oblikovanje i učvršćivanje mišića.

Osim toga, šetnja na svježem zraku pomaže povećati kapacitet pluća, osiguravajući tijelu potrebnu količinu kisika. Ova lagana tjelovježba izvrsna je i za ljude s manjkom kondicije te za stariju populaciju. Ponekad je korisno prošetati sami u tišini kako bi se misli razbistrile i omogućilo donošenje mirnih i promišljenih odluka. No, ponekad je divan izbor šetati u društvu dragih osoba, što čini ljude sretnijima i jača njihovu socijalnu povezanost.

Neka istraživanja sugerišu da šetnja u društvu pomaže u jačanju otpornosti na stres i regulisanju krvnog pritiska. To ne mora nužno uključivati samo šetnju s ljudima, jer su i kućni ljubimci izvrsna pratnja. Mnogi ljudi tvrde da nakon šetnje dolaze do dobrih rješenja za razne probleme - rekla je dr. Marily Oppezzo, voditeljica istraživanja koje je uspoređivalo učinke sjedenja, hodanja u zatvorenom prostoru i šetnje na otvorenom zraku. Rezultate istraživanja objavili su u časopisu 'Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory and Cognition'.

U istraživanju je sudjelovalo 176 dobrovoljaca, a oni koji su hodali po prirodi imali su 60 posto veću sposobnost generisanja dobrih ideja i rješenja problema u usporedbi s ostalima.