Emocije i srce

Sindrom slomljenog srca: Medicinski fenomen koji oponaša srčani udar

Autor: ČuvajZdravlje.ba
Sindrom slomljenog srca: Medicinski fenomen koji oponaša srčani udar
Foto: Pexels

Srce ne pati samo emocionalno – ekstremni stres ili nagla tuga mogu imati stvarne fizičke posljedice.

Sindrom slomljenog srca, poznat i kao Takotsubo kardiomiopatija, privremeni je srčani poremećaj koji može oponašati srčani udar. Prvi put opisan u Japanu 1990-ih, ovaj fenomen privukao je pažnju istraživača širom svijeta.

Kako nastaje sindrom slomljenog srca?

Sindrom slomljenog srca obično se javlja nakon intenzivnog emotivnog ili fizičkog stresa – gubitka voljene osobe, teških životnih situacija, čak i iznenadnog velikog veselja.

Naučnici sa Harvard Medical School otkrili su da u ovim situacijama tijelo oslobađa velike količine hormona stresa, poput adrenalina, koji može privremeno oslabiti srčani mišić.

Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of the American Heart Association pokazalo je da žene, posebno u postmenopauzi, imaju najveći rizik za razvoj ovog sindroma.

Simptomi koji imitiraju infarkt

Simptomi Takotsubo kardiomiopatije gotovo su identični simptomima srčanog udara:

  • Iznenadna bol u prsima
  • Kratkoća daha
  • Nepravilan rad srca
  • Osjećaj slabosti ili nesvjestice

Međutim, ključna razlika između sindroma slomljenog srca i pravog srčanog udara je u tome što kod ovog sindroma nema začepljenja koronarnih arterija.

Umjesto toga, dolazi do privremenog slabljenja i proširenja lijeve srčane komore, što je vidljivo na slikama srca snimljenim tokom hospitalizacije.

Može li sindrom slomljenog srca biti smrtonosan?

Većina pacijenata se potpuno oporavi unutar nekoliko sedmica bez trajnog oštećenja srca. Ipak, studija sa Mayo Clinic ukazuje da u rijetkim slučajevima može doći do ozbiljnih komplikacija poput srčanog zastoja ili teških aritmija.

Faktori rizika uključuju prethodne srčane bolesti, hronični stres i visoki nivo kortizola u organizmu.

Liječenje i prevencija

S obzirom na to da sindrom slomljenog srca ima reverzibilan tok, liječenje se obično fokusira na podršku srcu tokom oporavka. Beta-blokatori, ACE inhibitori i smanjenje stresa ključni su u prevenciji ponovnih epizoda.

Naučnici istražuju dugoročne posljedice ovog sindroma, a nova studija iz European Heart Journal sugeriše da pojedini pacijenti mogu imati blago smanjenu srčanu funkciju godinama nakon prve epizode.

Neraskidiva veza

Sindrom slomljenog srca još jednom dokazuje da um i tijelo funkcionišu u snažnoj sinergiji. Upravljanje stresom, emocionalna podrška i zdrave životne navike mogu smanjiti rizik od ovog sindroma.

Stručnjaci savjetuju redovnu fizičku aktivnost, meditaciju i jačanje socijalnih veza kao ključne faktore u zaštiti srca – i fizičkog i emocionalnog