Šta je potrebno da se konačno popravi mentalno zdravlje na radnom mjestu?

Istraživanje Evropske agencije za sigurnost i zdravlje na radu pokazuje da gotovo polovina zaposlenih ima prevelike radne obaveze, trećina smatra da njihov trud prolazi nezapaženo, dok se dio radnika suočava s nasiljem ili verbalnim napadima na poslu. Istovremeno, korporacije ulažu milijarde u wellness programe: od mindfulness radionica do privatnih sesija sa životnim trenerima. Ipak, mentalno stanje zaposlenih se pogoršava. 

Stručnjaci upozoravaju da se problem ne može riješiti površnim rješenjima. "Ovo nije priča o tome da nekome ponudite jogu i očekujete da će nestati stres", kaže Manal Azzi iz Međunarodne organizacije rada.

Suština problema leži u tzv. psihosocijalnim rizicima: predugim radnim satima, velikom pritisku, nesigurnim poslovima, manjku priznanja i neprimjerenom ponašanju unutar timova.

Sonia Nawrocka iz Evropskog sindikalnog instituta ističe da se nakon pandemije broj radnika s burnoutom dramatično povećao. Mnogi poslodavci nudili su "brza rješenja", ali bez adresiranja pravog uzroka – organizacije rada.

Jedna od studija pokazala je da menadžeri koji doprinose zdravijoj radnoj atmosferi dijele pet zajedničkih osobina: iskreno brinu o ljudima, potiču timski rad umjesto rivalstva, njeguju uključivost, donose jasne odluke i pomažu zaposlenima da u svom poslu pronađu smisao.

U nekim državama testiraju se i hrabrije promjene. Velika Britanija, Njemačka, Irska i Island eksperimentisali su s četverodnevnom radnom sedmicom, a prvi rezultati pokazuju smanjenje stresa i bolju ukupnu dobrobit zaposlenih. Ipak, brojni poslodavci i dalje se odupiru uvođenju mjera protiv psihosocijalnih rizika, smatrajući ih dodatnim troškom ili "složenim zadatkom". 

Neke zemlje uvode zakonske okvire kako bi uključile mentalno zdravlje u radno zakonodavstvo. Švedska ima propise o zlostavljanju i preopterećenju radnika, dok Francuska, Belgija i Portugal štite pravo na isključenje – zabranu kontakta poslodavca nakon radnog vremena.

Problem je, međutim, dublji i prelazi granice pojedinačnih država. Čak i zemlje s reputacijom odličnog balansa između posla i privatnog života bilježe visoke stope anksioznosti, depresije i izgaranja.

Posljedice su ogromne: prema procjenama ETUI-ja, stres vezan za posao košta Evropsku uniju više od 100 milijardi eura godišnje, a najveći dio tog troška snose poslodavci.

"Kad se razvije ozbiljna anksioznost ili depresija, ponekad je kasno da se stvari poprave. Ljudi napuštaju poslove, timovi se raspadaju, produktivnost pada. Zato je prevencija ključna", kaže Azzi.

Drugim riječima: zdrav radnik nije luksuz, već najvažniji dio uspješnog poslovanja. A cijena ignorisanja mentalnog zdravlja, uvijek je viša od ulaganja u rješenja.