Stres vam "briše" pamćenje? Naučnici otkrili zašto zaboravljamo u srednjim godinama

Međutim, ako ste pod dugotrajnim stresom, posebno u srednjim godinama, takvi propusti mogu postati češći. Stručnjaci objašnjavaju da hronični stres povećava nivo kortizola, hormona koji može narušiti pamćenje i sposobnost prisjećanja, piše Health.

Kada je organizam dugo izložen stresu, povišen kortizol utiče na dijelove mozga odgovorne za pamćenje, emocije i donošenje odluka, uključujući hipokampus, prefrontalni korteks i amigdalu. Zbog toga je otežano stvaranje novih uspomena, ali i prisjećanje starih.

Hronični stres može narušiti i tzv. prospektivno pamćenje, odnosno sposobnost da se sjetimo planiranih obaveza, poput uzimanja lijekova ili važnog telefonskog poziva.

Srednje životno doba često donosi dodatne izvore stresa, poput poslovnih obaveza, finansijskih problema i brige o djeci ili starijim članovima porodice. Kod žena tome doprinose hormonalne promjene tokom perimenopauze i pad estrogena, dok se kod muškaraca nakon 35. godine postepeno smanjuje nivo testosterona, što se također povezuje s kognitivnim padom.

Povremeni propusti, poput zaboravljanja riječi ili razloga zbog kojeg ste ušli u prostoriju, uglavnom nisu razlog za zabrinutost. Ipak, ako često postavljate ista pitanja, gubite se na poznatim mjestima, ne možete pratiti upute ili imate poteškoće s obavljanjem svakodnevnih obaveza, preporučuje se pregled kod ljekara.

Istraživanja pokazuju da osobe koje su pod velikim stresom u srednjim godinama imaju veći rizik od kognitivnog pada kasnije u životu. Zato stručnjaci savjetuju redovnu fizičku aktivnost, kvalitetan san i tehnike opuštanja poput mindfulnessa, dubokog disanja ili joge. Korisni mogu biti i razgovor s psihologom ili psihoterapeutom te podrška porodice i prijatelja.

Ako zaboravljivost počne značajno uticati na svakodnevni život, važno je potražiti stručnu pomoć kako bi se isključili drugi mogući uzroci, poput poremećaja rada štitne žlijezde, nedostatka vitamina ili poremećaja spavanja.