Zarobljeni u lošim vijestima: Kako doomscrolling uništava tvoje zdravlje?

Šta je doomscrolling i zašto je toliko štetan?

Pojam doomscrolling (ili doomsurfing, kada se radi o pregledavanju negativnog sadržaja putem računala) odnosi se na nesvjesno, često višesatno pregledavanje vijesti i sadržaja koji izazivaju tjeskobu, strah ili tugu. Ova navika posebno je došla do izražaja tokom pandemije covida-19, kada su ljudi stalno pratili broj zaraženih, nove simptome i mjere zaštite.

Stručnjaci ističu da takvo ponašanje može izazvati:

• preopterećenost informacijama
• povećan stres i anksioznost
• negativne promjene raspoloženja
• poremećaj sna

Ko je najskloniji doomscrollingu?

Prema psihološkim istraživanjima, ljudi koji imaju izraženu osobinu neuroticizma (osjetljivost na stres i negativne emocije) češće upadaju u zamku doomscrollinga. Osobe s ovom osobinom često su emocionalno nestabilne, zabrinute i teže se nose s nesigurnošću.

Osim toga, osobe koje imaju nisko samopouzdanje, sklone su pesimizmu i tjeskobi, također češće doomscrolaju – nesvjesno tražeći osjećaj kontrole u svijetu koji im djeluje kaotično i prijeteće.

Zašto mozak voli negativne vijesti?

Psihijatri upozoravaju da naš mozak prirodno reagira na negativne informacije jer ih doživljava kao potencijalne prijetnje. Evolucijski gledano, ovo je korisno jer nas štiti – ali u digitalno doba, ta "ugrađena" sklonost može nas odvesti u spiralu tjeskobe.

Psihijatrica dr. Thea Gallagher objašnjava:

“Ljudi doomscrolaju jer žele odgovore i osjećaj sigurnosti. Misle da će se osjećati bolje ako saznaju više, ali u stvarnosti se osjećaju još gore.”

Doomscrolling i fizičko zdravlje: Nevidljive posljedice

Osim utjecaja na mentalno zdravlje, doomscrolling može imati i fizičke posljedice.

Kada osoba veći dio dana provodi sjedeći, buljeći u ekran i zanemarujući tijelo, mogu nastati:

• smanjena fizička aktivnost
• nezdrave prehrambene navike
• debljanje
• povećan rizik od dijabetesa, povišenog tlaka i autoimunih bolesti
• hronični umor

Psihološki utjecaj: Svijet kao opasno mjesto

Ljudi koji su stalno izloženi negativnim vijestima mogu početi doživljavati svijet kao mjesto puno prijetnji i opasnosti. Javljaju se:

• anksioznost i strah od budućnosti
• osjećaj bespomoćnosti
• depresivna stanja i razdražljivost

Stručnjaci upozoravaju da doomscrolling stvara lažan osjećaj kontrole – osoba misli da je informiranost zaštitni mehanizam, iako je zapravo često uzrok emocionalne iscrpljenosti.

Kako prestati doomscrollati?

• Prepoznajte obrazac ponašanja
  Postanite svjesni trenutka kada doomscrollate. Kako se osjećate? Osjećate li se informirano – ili samo više tjeskobno?
• Postavite vremenska ograničenja
  Na primjer, ograničite korištenje društvenih mreža na 15 minuta dnevno. Nakon toga se posvetite aktivnostima koje vas smiruju: šetnji, čitanju, glazbi, vježbanju.
• Zamijenite doomscrolling djelovanjem
  Ako vas neka tema pogađa (npr. klimatske promjene, ratovi, siromaštvo), razmislite kako možete pomoći – donacijom, volontiranjem, edukacijom drugih.

Birajmo pažljivo što unosimo u um

U svijetu stalnog toka informacija, važno je birati sadržaj koji konzumiramo jednako pažljivo kao što biramo hranu koju jedemo. Doomscrolling možda nudi trenutni osjećaj “informiranosti”, ali dugoročno može ozbiljno naštetiti našem blagostanju. Vrijeme je da svjesno upravljamo svojim digitalnim navikama i sačuvamo mir u glavi – jer mir počinje izborom.

Ako želiš, mogu pripremiti i kraći reel tekst o ovoj temi za društvene mreže, ili infografiku s posljedicama doomscrollinga – javi samo kako želiš to upakirati.