Supernamirnice iz šume snižavaju šećer, pomažu snu, potiču rad crijeva

Gljive nisu ni biljke ni životinje, već pripadaju posebnoj grupi heterotrofnih organizama, a nutritivno su pravo malo čudo.

Sadrže oko 90% vode, vrlo malo kalorija (20–30 kcal/100 g), a bogate su vlaknima, proteinima, vitaminima (posebno B-grupe, C i D), mineralima poput kalcija, željeza, selena i cinka. Zbog svega toga odlične su za imunitet, probavu i metabolizam.

Zdravstvene prednosti gljiva

• Kitin i eritadenin pomažu u snižavanju holesterola i masnoća u krvi.
• Ergotionein djeluje kao snažan antioksidans.
• Betaglukani jačaju imunitet i imaju protuupalno djelovanje.
• Gljive su odlične za regulaciju šećera, imaju nizak glikemijski indeks i pogodne su za dijabetičare.
• Zahvaljujući triptofanu i vitaminu B6, pomažu u poboljšanju raspoloženja i sna.
• Sadrže cink i selen, važni za muško reproduktivno zdravlje.

Izvor vitamina D

Gljive su među rijetkim biljnim izvorima vitamina D. Kada su izložene suncu, stvaraju ga u značajnim količinama – još više ako ih sušite na suncu. Sušene gljive možete koristiti i kao začin (u prahu).

Najpoznatije vrste gljiva:

Vrganj – "kralj gljiva", bogat antioksidansima.
Šampinjon – najrasprostranjeniji, odličan izvor proteina.
Lisičarka – sadrži puno kalija i vitamina B.
Bukovača – poznata po jakom djelovanju na imunitet.
Sunčanica – aromatična, ali obavezna termička obrada.
Crna truba – prepoznatljiva, aromatična, nemoguće je zamijeniti s otrovnom.

Savjeti za kupovinu i čuvanje

• Svježe gljive moraju biti čvrste, bez mrlja.
• Ne perite ih vodom – brišite vlažnom krpom.
• Čuvajte ih u papirnatoj vrećici u frižideru, ne u plastici.
• Ne ostavljajte jela s gljivama na sobnoj temperaturi više od 2 sata.
• Konzumirajte samo gljive koje sigurno prepoznajete ili ih nabavljajte iz provjerenih izvora.

Gljive su izvanredna namirnica – ukusna, hranjiva i ljekovita. Ako ih pravilno berete, čuvate i pripremate, mogu postati vrijedan saveznik vašeg zdravlja kroz cijelu jesen i zimu.