Znate li da hrana može uticati na vaše emocionalno stanje, a evo i kako
Anksioznost je psihički poremećaj koji karakteriše osjećaj brige, straha ili tjeskobe koji može biti blag ili intenzivan. Mnogi faktori mogu doprinijeti anksioznosti, uključujući genetske predispozicije, stresne situacije, okolišne faktore i način života, uključujući prehranu.
Uitcaj prehrane na anksioznost
Hormonalna ravnoteža
Hrana koju jedete može uticati na ravnotežu hormona u tijelu, uključujući hormone stresa poput kortizola. Dugotrajna izloženost visokim nivoima kortizola može doprinijeti osjećaju anksioznosti.
Neurotransmiteri
Određeni nutrijenti u hrani igraju ključnu ulogu u proizvodnji neurotransmitera u mozgu, poput serotonina i dopamina, koji su važni za regulaciju raspoloženja i smanjenje anksioznosti.
Upala i crijevna mikrobiota
Crijevna mikrobiota (flora) igra važnu ulogu u proizvodnji neurotransmitera i upalnim procesima u tijelu. Nepravilna prehrana može dovesti do disbioze, što može uticati na mentalno zdravlje i povećati osjetljivost na anksioznost.
Nedostatak nutrijenata
Nedostatak određenih nutrijenata, kao što su omega-3 masne kiseline, vitamin B kompleksa, magnezij, cink i vitamin D, može doprinijeti povećanju rizika od anksioznosti.
Kako promijeniti prehrambene navike za smanjenje anksioznosti
Uravnotežena prehrana
Konzumirajte uravnotežene obroke koji uključuju cjelovite žitarice, svježe voće i povrće, nemasne proteine i zdrave masti.
Omega-3 masne kiseline
Uključite izvore omega-3 masnih kiselina kao što su riba, laneno sjeme i orašasti plodovi, koji su povezani s poboljšanjem raspoloženja i smanjenjem anksioznosti.
Hidratacija
Pijte dovoljno vode jer dehidracija može pogoršati simptome anksioznosti.
Izbjegavajte stimulanse
Smanjite unos kofeina i alkohola, koji mogu povećati nivo anksioznosti.
Probiotici
Uključite probiotike u prehranu kako biste podržali zdravlje crijevne flore, što može imati pozitivan uticaj na mentalno zdravlje.