Hrana kao odgovor na emocije: Prepoznajte znakove emocionalnog prejedanja
Živčana glad, poznata i kao emocionalno prejedanje, čest je fenomen koji se manifestuje u situacijama stresa, tjeskobe ili tuge. U tim trenucima mnogi ljudi traže utjehu u slatkoj, masnoj ili ultraprerađenoj hrani, koja aktivira područja mozga povezana sa zadovoljstvom i nagradom, stvarajući začarani krug koji je teško prekinuti.
Emocionalno prejedanje je prehrambeno ponašanje koje ne proizlazi iz stvarne fizičke potrebe za hranom, već je emocionalni odgovor na stres, ljutnju, tugu ili druge intenzivne emocije, prenosi ordinacija.hr
Prema Leonardu Mendolicchiu, voditelju Odjela za rehabilitaciju poremećaja prehrane u talijanskoj bolnici Auxologico Piancavallo, hrana postaje neka vrsta Linusove deke (utjehe) koja se koristi za smirivanje jakih emocija.
Kako prepoznati znakove?
Emocionalna glad često se javlja noću, kada smo najosjetljiviji i najumorniji. Trenuci emocionalne slabosti pokreću nekontrolisanu želju za hranom, što dovodi do povezivanja specifičnih emocija – poput tjeskobe ili stresa – s konzumacijom nezdrave hrane. Ovakvo ponašanje može dovesti do fizičkih i mentalnih zdravstvenih problema, uključujući pretilost, dijabetes i kardiovaskularne bolesti.
Hrana za kojom se u tim trenucima poseže je “comfort food” – slatkiši, grickalice i ultraprerađena hrana, koji aktivira krug nagrađivanja u mozgu, otpuštajući dopamin koji stvara osjećaj ugode. Nije slučajnost da je ova hrana osmišljena tako da bude iznimno korisna, jer kombinira šećere, masti i sol kako bi stvorila takozvanu tačku blaženstva.
Problemi koje ovakvo ponašanje donosi
Iako se emocionalna glad sama po sebi ne smatra bolešću, lako može dovesti do poremećaja prehrane kao što je prejedanje, koje karakteriše nekontrolirana prejedanja praćena osjećajem krivnje ili čak samoizazvanim povraćanjem što na kraju dovodi do bulimije.
Prvi korak u prevladavanju emocionalne gladi je prepoznati njezino postojanje i razumjeti koje emocije pokreću ovo ponašanje. Podrška stručnjaka, poput nutricionista ili psihologa, može biti ključna. Postoji nekoliko strategija za kontrolu ovog problema:
Jedite svjesno: naučite prepoznati prave signale gladi i jedite uravnoteženo i planirano.
Zamijenite “comfort food” zdravim alternativama: odlučite se za niskokaloričnu hranu bogatu hranjivim tvarima, poput voća i povrća.
Izbjegavajte negativne vanjske podražaje tokom obroka: pokušajte jesti u tihom okruženju, daleko od televizora ili telefona, to vam pomaže da se koncentrirate na hranu i prepoznate sitost.
Koristite dnevnik hrane: Zapisivanje onoga što jedete i emocija povezanih s obrocima može biti važan korak prema osvještavanju ovog problema.