Ne podcjenjujte moć hodanja: Redovne šetnje mogu zaštititi zdravlje mozga
Dovoljan san, uravnotežena ishrana i svakodnevno kretanje i dalje su među najvažnijim saveznicima zdravog starenja.
Posebno se ističe hodanje, aktivnost dostupna gotovo svima, za koju nova istraživanja sugeriraju da bi mogla imati značajan utjecaj na očuvanje zdravlja mozga.
Studija objavljena 2025. godine u časopisu *Nature Medicine* pokazala je da redovna šetnja može biti povezana sa sporijim kognitivnim propadanjem. Istraživači su utvrdili da osobe koje naprave između 3.000 i 5.000 koraka dnevno mogu odgoditi pojavu kognitivnih poteškoća u prosjeku za oko tri godine. Kod onih koji dnevno naprave između 5.000 i 7.500 koraka, taj period mogao bi se produžiti i do sedam godina.
Neurologinja dr. Prerna Malla ističe da je riječ o jednom od najuvjerljivijih dokaza o važnosti redovne fizičke aktivnosti za zdravlje mozga.
„Ova studija pruža snažne dokaze da hodanje može usporiti napredovanje Alzheimerove bolesti i ukazuje na moguće biološke mehanizme koji stoje iza toga“, pojasnila je.
Prema njenim riječima, kod Alzheimerove bolesti dolazi do nakupljanja proteina amiloida i tau, koji ometaju komunikaciju između moždanih ćelija. Redovno hodanje može pomoći u očuvanju protoka krvi kroz te važne moždane puteve.
Dr. Malla dodaje da fizička aktivnost poboljšava cirkulaciju, smanjuje upalne procese i potiče oslobađanje zaštitnih tvari koje imaju važnu ulogu u očuvanju moždanih funkcija.
Iako se često postavlja pitanje da li je trčanje korisnije od hodanja, stručnjaci naglašavaju da obje aktivnosti mogu imati pozitivan učinak.
Neurolog dr. Rong Zhang navodi da izbor aktivnosti često zavisi od životne dobi i fizičke spremnosti.
„Intenzivnije aktivnosti poput trčanja mogu više odgovarati mlađim osobama i osobama srednje životne dobi, dok je hodanje često prikladnije za stariju populaciju“, ističe Zhang.
Bez obzira na izbor, najvažnije je pronaći aktivnost koja pričinjava zadovoljstvo i kojoj se osoba može dugoročno posvetiti.
Koristi i nakon postavljanja dijagnoze
Stručnjaci smatraju da redovno hodanje može biti korisno čak i osobama kojima je već dijagnosticirana Alzheimerova bolest.
Dr. Zhang navodi da postoje naznake da i osobe s povišenim nivoom amiloida u mozgu mogu imati koristi od svakodnevne fizičke aktivnosti, iako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se ta povezanost detaljnije objasnila.
S tim se slaže i dr. Malla, koja ističe da brojna istraživanja ukazuju na to da aerobne aktivnosti mogu usporiti kognitivno propadanje i poboljšati kvalitet života oboljelih.
Osim toga, šetnja može doprinijeti smanjenju simptoma depresije i anksioznosti, posebno kada se odvija u društvu drugih ljudi.
„Društvena komponenta fizičke aktivnosti izuzetno je važna jer dodatno potiče mentalno zdravlje i osjećaj povezanosti“, objašnjava dr. Malla.
Šta još može pomoći očuvanju zdravlja mozga?
Stručnjaci naglašavaju da briga o mozgu podrazumijeva kombinaciju više zdravih navika. Osim redovne fizičke aktivnosti, preporučuju kvalitetan san, uravnoteženu ishranu, održavanje društvenih kontakata i stalno mentalno angažiranje kroz učenje novih vještina i hobija.
Posebnu pažnju treba posvetiti i zdravlju sluha. Neliječeni gubitak sluha u srednjoj životnoj dobi danas se smatra jednim od promjenjivih faktora rizika za razvoj demencije.
Iako nijedna navika ne može u potpunosti spriječiti nastanak Alzheimerove bolesti, svakodnevna šetnja mogla bi biti jedan od najjednostavnijih koraka koje možemo poduzeti kako bismo dugoročno podržali zdravlje mozga i očuvali kognitivne sposobnosti.