Ono što djeca jedu danas, može utjecati na pretilost u odrasloj dobi

Zašto su masne kiseline važne?

Masne kiseline, posebno polinezasićene masne kiseline (PUFA), među kojima su najpoznatije omega-3 i omega-6, poznate su po svom povoljnom djelovanju na zdravlje srca i krvnih sudova. Omega-3 kiseline, prisutne u masnoj ribi (losos, sardina), orasima i lanenim sjemenkama, imaju protuupalna svojstva, dok omega-6 kiseline (npr. linolna kiselina iz suncokretovog i kukuruznog ulja) pomažu u regulaciji lipida u krvi.

Ravnoteža između ovih dviju skupina kiselina ključna je – prevelik unos omega-6, bez dovoljne količine omega-3, može dovesti do upalnih procesa u tijelu.

Šta kažu istraživanja?

Nedavna švedska kohortna studija BAMSE, koja je pratila djecu od osme do dvadeset četvrte godine, analizirala je razine PUFA u krvi i njihovu povezanost s kasnijom pretilošću, krvnim tlakom i sastavom lipida.

Rezultati su pokazali da:

Viši nivo omega-6 (linolna kiselina - LA) i omega-3 (alfa-linolenska kiselina - ALA) u djetinjstvu kod djevojčica povezan je s nižim indeksom tjelesne mase (BMI), povoljnijim lipidnim profilom, nižim krvnim tlakom i smanjenim rizikom od pretilosti u odrasloj dobi.
Kod dječaka, ovi pozitivni učinci nisu bili statistički značajni, što sugerira moguće spolne razlike u metabolizmu masnih kiselina.

Kako PUFA djeluju na organizam?

PUFA mogu utjecati na tjelesnu težinu kroz više mehanizama:

• Smanjuju stvaranje masnog tkiva (lipogeneza)
• Potiču razgradnju masti (lipoliza i oksidacija)
• Utječu na osjetljivost na inzulin
• Reguliraju apetit i upalne procese
• Zbog tih učinaka, njihov unos u ranim fazama života može programirati metaboličke puteve, ostavljajući dugoročne posljedice.

Preporuke za roditelje i brigu o prehrani djece

S obzirom na sve veću stopu pretilosti među djecom u Europi i svijetu, naglasak na uravnotežen unos zdravih masti postaje važniji nego ikada.

Evo nekoliko praktičnih savjeta:

• Umjesto prženja na zasićenim mastima, koristite hladno prešana biljna ulja (maslinovo, laneno, suncokretovo)
• Uključite ribu u jelovnik barem 2 puta sedmično
• Umjesto grickalica, ponudite orašaste plodove i sjemenke
• Ograničite unos trans-masti i prerađenih namirnica koje često sadrže nezdrave masnoće

Iako genetika i način života također igraju ulogu, prehrana u djetinjstvu predstavlja temelj za dugoročno zdravlje. Istraživanja poput studije BAMSE podsjećaju nas koliko su rane prehrambene odluke važne – ne samo za sadašnje zdravlje, već i za sprječavanje bolesti desetljećima kasnije.

Uvođenjem zdravih masnoća u dječji jelovnik ne gradimo samo snažno tijelo, već ulažemo u dugotrajan zaštitni štit protiv pretilosti i kardiovaskularnih bolesti.