Kihanje može uzrokovati privremene promjene u pritisku i kapacitetu prsnog koša, što može utjecati na rad srca, ali srce ne staje. Umjesto toga, dolazi do kratke promjene ritma koja se vrlo brzo vraća u normalu.
Tokom kihanja dijafragma se kontrahira, pritišćući vagusni živac, što privremeno usporava rad srca. Povećani pritisak u prsima također može privremeno smanjiti sposobnost srca za kontrakciju, ali SA čvor, koji kontroliše ritam srca, brzo sinhronizuje ritam i vraća ga u normalu na kraju kihanja.
U rijetkim slučajevima kihanje može izazvati pad krvnog pritiska koji dovodi do nesvjestice kod osoba s postojećim niskim krvnim pritiskom. Međutim, kihanje samo po sebi ne uzrokuje zaustavljanje srca. Sinkopa izazvana kihanjem obično se javlja zbog pada pritiska kod osoba koje imaju hipotenziju ili uzimaju lijekove koji snižavaju pritisak.
Kihanje je prirodni refleks koji pomaže tijelu ukloniti nadražujuće tvari iz dišnih puteva. Najčešći uzroci kihanja uključuju alergene poput peludi, iritanse poput prašine, virusne infekcije, hladan zrak, začinjenu hranu, te druge podražaje poput jakog svjetla ili punog želuca. Kihanje pomaže u čišćenju sinusa, pluća i dišnih puteva te eliminaciji bakterija i virusa koji mogu uzrokovati infekcije.
Važno je naglasiti da je bolje ne zaustavljati kihanje stiskanjem nosa ili usta jer to može biti štetno – može ozlijediti dijafragmu, prouzročiti pucanje bubnjića ili izazvati pucanje malih krvnih žila u očima.
Izolacija kao odgovor na stres: Zašto izbjegavamo ljude kad nam je teško?
Zdravo tijelo, lakša trudnoća: Plan vježbanja za buduće mame
Polenska groznica stigla ranije, slabi imunološku odbranu
