Sok od kelja te njegovi listovi koristili su se još u antičko doba u liječenju raznih tegoba, od konstipacije do otečenosti. I danas su oblozi od kelja vrlo popularni.
Kad spominjemo kelj, najprije pomislimo na ukusno jelo, ali ova biljka skriva veliku medicinsku vrijednost. Riječ je o jednoj od najstarijih povrtnih biljaka raširenoj širom svijeta.
Široka primjena
Koristio se je još u antičkom dobu kao sok koji je pomagao:
- pri konstipaciji (laksativ),
- kao antidot kod trovanja gljivama te
- za liječenje glavobolje.
Listovi su se koristili kod:
- otečenih nogu,
- reumatizma,
- kolika i dr.
Bogat nutritivni sastav
Analize hemijskog sastava kelja otkrile su prisutnost 63 različita metabolita. Većina istraživanja usmjerena je na proučavanje glukozinolata i polifenola te njihov potencijal u prevenciji i liječenju raka. Kelj je izuzetno bogat vitaminima A i C, te mineralima poput bakra i mangana. Osim toga, kelj je izvor vitamina B6, B1 i E, te minerala kao što su kalcij, kalij i željezo. Dijetna vlakna i omega-3 masne kiseline također se nalaze u značajnim količinama u kelju, čineći ga izvorom energije.
Oblozi od kelja
Kelj je u obliku obloga koristan za ublažavanje:
- oteklina,
- upala,
- reumatskih bolova i
- zubobolje.
Koristi se i u bržem zacjeljivanju ozlijeđene kože, pomaže u liječenju herpes zostera, a oblozi se preporučuju i oboljelima od bronhitisa i astme, piše Adiva.
Šahmanija: Oboljeli od mišićne distrofije zaslužuju dodatnu pažnju društva
Ljekovita svojstva zeolita
