Nekoliko britanskih medija nedavno je izvijestilo da kratkotrajni izlivi ljutnje ili bijesa povećavaju rizik od srčanog ili moždanog udara tokom narednih 40 minuta i da mogu dugoročno da dovedu do koronarne bolesti srca.
Riječ je o novoj studiji objavljenoj u časopisu Journal of the American Heart Association, koja je pokazala da ćelije u krvnim sudovima ispitanika nisu funkcionisale pravilno kada su ih zamolili da se sjete nečega što ih je razljutilo.
Američki istraživači otkrili su da su krvni sudovi osoba koje su osjećale ljutnju 40 minuta nakon toga manje širili nego obično. Oni su naveli da bi to vremenom moglo da dovede do oštećenja krvnih sudova, što bi povećalo rizik od infarkta.
Ovo nije prvi put da je bijes povezan sa bolestima srca i krvotoka. Istraživanje iz 2014. objavljeno u časopisu European Heart Journal, koje je analiziralo devet studija, otkrilo je da su ljudi bili u većem riziku od srčanog udara ili moždanog udara tokom dva sata nakon izliva bijesa. Međutim, nije jasno zašto ljutnja ima takav efekat, prenosi kurir.rs
Najnovija studija, sprovedena od strane istraživača sa Univerziteta Kolumbija u New Yorku uz podršku Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH), imala je za cilj da napravi prvi korak ka otkrivanju ovog fenomena.
Emocije i srce
Istraživači su okupili 280 zdravih odraslih osoba i podijelili ih u četiri grupe. Svaka grupa je obavljala zadatak u trajanju od osam minuta kako bi izazvali određene emocije.
Jedna grupa je bila zamoljena da se sjeti nečega što ih je naljutilo, druga grupa se sjetila nečega što ih je učinilo anksioznim, treća je čitala rečenice koje izazivaju tugu, dok je četvrta grupa trebalo da ostane emocionalno neutralna, brojeći od jedan do sto. Ova poslednja grupa je korišćena kao kontrolna grupa za poređenje.
Prije i poslije zadatka, istraživači su merili koliko se krvni sudovi ispitanika šire kako bi omogućili normalan protok krvi.
Rezultati su pokazali da krvni sudovi osoba iz grupe koja je bila ljuta nisu dovoljno širili 40 minuta nakon zadatka, dok su se posle 70 minuta izjednačili sa rezultatima kontrolne grupe. Emocije poput anksioznosti i tuge nisu imale isti efekat.
Šta kažu istraživači?
Istraživači su naveli da je cilj studije bio da se ispita trenutni efekat bijesa na krvne sudove. Iako nisu dokazali da kratki izlivi ljutnje dugoročno povećavaju rizik od srčanih oboljenja, pretpostavili da bi "ponavljani epizoda negativnih emocija" mogli vremenom da oštete krvne sudove i doprinesu razvoju bolesti srca i krvotoka.
Umjesto zaključka
Povremeni osećaj bijesa neće naglo povećati vaš rizik od srčanog ili moždanog udara, dodaju iz Britanske fondacije za srce. Iako je studija pokazala da ljutnja privremeno utiče na krvne sudove, potrebno je sprovesti dodatna istraživanja kako bi se utvrdio dugoročni efekat. Ako imate problema sa stresom, korisne su vježbe disanja koje mogu da pomognu u smanjenju napetosti.
KCUS formirao Krizni štab: Spremni za zbrinjavanje povrijeđenih
Epidemija dječje pretilosti proširila se na sve kontinente
