Neobičan savjet za dugovječnost: Zašto treba smanjiti broj udisaja?

Prema njenim riječima, ključ za dugovječnost može se nalaziti u smanjenju broja udisaja. U svom TikTok videu, dr. Bouring je objasnila da većina odraslih osoba diše previše – oko 15 do 20 puta u minuti.

"Ako uspijete usporiti disanje na otprilike pet do šest udisaja u minuti, to je povezano sa dugovječnošću", kaže ona. Ova tvrdnja se temelji na poređenju ljudskih bića sa drugim sisarima, kao što su delfini i kitovi, koji dišu znatno rjeđe (tri do pet puta u minuti), a žive mnogo duže od ljudi.

Dr. Bouring objašnjava da brzi udisaji, često povezani sa stresom, mogu imati negativne posljedice po zdravlje i skratiti životni vijek. Zanimljivo je da istraživanja ukazuju na to da miševi koji dišu brže (90 do 250 udisaja u minuti) imaju kraći životni vijek, od dvije do sedam godina.

"Stres ubrzava disanje, a kada smo pod stresom, to može skratiti naš životni vijek. Moj savjet je da svesno usporimo dah", ističe ona.

Ona također dodaje da tehnike poput meditacije i joge, koje podrazumijevaju usmjereno i sporije disanje, mogu biti ključne za zdravlje i dugovječnost.

Manje kiseonika može smanjiti oštećenje ćelija

Slične teorije istraživali su i naučnici iz Opšte bolnice u Masačusetsu. Prošlogodišnja studija na miševima pokazala je da su životinje koje su bile izložene nižim nivoima kiseonika (oko 11 posto) živjele čak 50 posto duže u poređenju sa onima kojima je nivo kiseonika bio 21 posto, što je standardni nivo za ljudski okoliš.

Prema tim istražiteljima, manja količina kiseonika može smanjiti oštećenje ćelija i podstaknuti ih da efikasnije čiste i recikliraju oštećene komponente, usporavajući tako proces starenja. Ova teorija se temelji na ideji da manja količina kiseonika može dovesti do usporavanja starenja na ćelijskom nivou, što je podstaknulo istraživanje o životu na većoj nadmorskoj visini, gdje je koncentracija kiseonika niža.

Iako je studija provedena na miševima i još uvijek nije primijenjena na ljude, pulmolog dr. Rodžer Roberts napominje da postoje naznake da bi život na velikim nadmorskim visinama mogao imati koristi u smislu produženja životnog vijeka i smanjenja bolesti povezanih sa starenjem.

Iako još uvijek ne postoje konačni dokazi koji potvrđuju direktnu povezanost smanjenog broja udisaja i dužeg života kod ljudi, smanjenje stresa i usmjereno disanje mogu biti ključni faktori za zdravlje i dugovječnost. S obzirom na to da brzi dah može ukazivati na stres, usmjeravanje na sporije disanje, uz primjenu meditacije i joge, može postati važan alat za poboljšanje kvaliteta života.