Stvari koje se događaju našem tijelu dok spavamo: Jeste li iskusili neke od njih?

Spavanje nam je tako lijepo, usto i potrebno, ali pod plahtama se, dok spavate,  puno toga događa.

Dok spavate, možete doživjeti pad, razgovor, paralizu ili "eksplodirajuću glavu", a vaš bi se partner možda morao pomiriti s pretjeranim hrkanjem, škrgutanjem zubima, stenjanjem i neželjenim "udvaranjima".

Neke od stvari koje bi se mogle događati dok spavate jesu:

• Paraliza sna
• Mjesečarenje
• Osjećaj padanja, tzv. hipnotički trzaj
• Snošaj u snu
• Sindrom eksplodirajuće glave
• Narkolepsija
• Škripanje zubima
• Usporavanje rada bubrega
• Snovi
• Halucinacije
• Apneja za vrijeme spavanja
• Noćno stenjanje
• Buđenje u ljutitom raspoloženju
• Pad tjelesne temperature

• Mjesečarenje

Vjerovatnije da će pogađati malu djecu nego odrasle, mjesečarenje je poremećaj ponašanja koji se javlja tokom dubokog sna. Njegovi uobičajeni okidači uključuju deprivaciju sna, sedative (uključujući alkohol), febrilne bolesti i određene lijekove. Mit je da je opasno probuditi mjesečara. Zapravo, moglo bi biti opasno to ne učiniti jer bi se osoba koja mjesečari mogla povrijediti.

• Osjećaj padanja, tzv. hipnotički trzaj

Gotovo 70 posto nas je to doživjelo - osjećaj pada koji nas probudi baš kad idemo spavati. Nehotični trzaji mišića u našim udovima ili kroz cijelo tijelo nazivaju se hipnotički trzaji ili početak sna. Niko ne zna šta ih uzrokuje. Jedna je teorija da mozak opuštanje mišića dok počinjemo drijemati pogrešno tumači kao pad.

• Snošaj u snu

To nije izgovor za pipkanje partnera u spavanju. Snošaj u snu pravi je poremećaj. WebMD ovu praksu naziva "neromantičnom, čak opasnom", a parovi nerado govore o tome zbog srama. Nesvjesni čin snošaja može karakterizirati nekarakteristično ponašanje od strane inicijatora, uključujući fizičku agresivnost. Počinitelji se ponekad ne sjećaju djela.

• Sindrom eksplodirajuće glave

Prema časopisu Time, oko 10 do 15 posto ljudi doživi sindrom eksplodirajuće glave, gdje se “osoba iznenada budi čuvši stvarno glasnu buku, poput eksplozije, bljeska svjetla ili osjećaja da glava eksplodira.” Navodno je to "vrsta hipnagogičkog trzaja", poput padanja u san.

• Narkolepsija

S ovim hroničnim poremećajem spavanja, ljudi se osjećaju pretjerano pospano tokom dana i mogu imati "napade spavanja", klimajući glavom bez upozorenja. I općenito šefovi ne vole ljude koji drijemaju na poslu. Da biste to spriječili, možete otići svom ljekaru koji vam može propisati lijekove. A navečer pokušajte smanjiti stres prije spavanja, recimo, jogom, toplom kupkom ili meditacijom.

• Škripanje zubima

Nekada smo mislili da je škripanje i stiskanje zubima noću (bruksizam), u snu, proizvod stresa ili lošeg zagriza. No nova istraživanja pokazuju da to može biti posljedica prekinutog disanja tokom spavanja, što se događa tijekom apneje. Učesnici istraživanja spavanja kojima su dišni putevi pročišćeni zubarskim uređajem ili CPAP aparatom prestali su škripati zubima.

• Noćni strahovi

Gotovo 40 posto djece pogođeno je noćnim strahovima, gdje doživljavaju epizode vrištanja, straha i mlataranja dok spavaju.

Klinika Mayo ističe: “Kao i mjesečarenje, strahovi spavanja smatraju se parasomnijom — neželjenom pojavom tokom spavanja.”

Razlika od noćne more je u tome što osoba spava i obično se ujutro ničega ne sjeća.

• Paraliza sna

Dok se osoba kreće između faza budnosti i sna, paraliza sna je osjećaj da je pri svijesti, ali se ne može pomaknuti. Stanje je rijetko povezano s temeljnim psihijatrijskim problemima. Kako biste se nosili s tim, pokušajte se osloboditi stresa – pobrinite se da imate dovoljno sati zatvorenih očiju i eksperimentišite s novim položajima spavanja.

• Hrkanje

Ako ste par, hrkanje je vjerojatno životna činjenica.

Ili ste "krivac" ili "žrtva".

Problem nastaje kada je protok zraka kroz nos i usta otežan zbog, recimo, devijacije septuma, lošeg tonusa mišića u grlu i jeziku i iz drugih razloga. Hronično hrkanje može pokvariti kvalitetu sna za obje osobe, stoga bi se hrkači trebali liječiti.

• Slanje SMS poruka dok spavamo

Toliko smo vezani za svoje pametne telefone da je očito slanje poruka u snu postalo stvar.

Ljekar na CNN-u kaže: "Kao da vam je mozak na autopilotu... Razmislite o brzini kojom ljudi danas šalju poruke, a većina ljudi spava pokraj [svojih telefona], pa ako se probude, to je još jedno automatsko ponašanje. . . Ovo je neka vrsta mjesečarenja."

• Čulo mirisa je uspavano

Jedan od razloga zašto trebamo imati dimne alarme u našim domovima je taj što se naše čulo mirisa također odmara dok spavamo. Dok nas zvukovi mogu probuditi, mirisi dima i paljevine možda neće.

“Čini se da ljudski njuh nije dovoljno osjetljiv i pouzdan da bi djelovao kao nadzorni sistem”, kaže profesorica psihologije Rachel S. Herz, citirana u studiji spavanja koju je proveo Univerzitet Brown.

• Oči se pokreću

Kad padnemo u najdublji stadij sna, oči su nam zauzete. U fazi REM (rapid eye movement) naše se oči, kao što ime sugerira, brzo kreću u mnogo različitih smjerova. Iako se odmaramo, naš um je gotovo jednako aktivan kao da smo budni. Naša se sjećanja konsolidiraju tijekom REM faze spavanja. A ovaj duboki san propuštamo ako pijemo alkohol.

• Ljudski hormon rasta

Dok spavamo, posebno u dubokim stadijima, oslobađa se ljudski hormon rasta (hgH), koji pomaže u regeneraciji mišića, kostiju i tkiva. Ova vrsta "lijepog spavanja" može biti potaknuta niskom razinom glukoze, kao i drugim faktorima.

• Usporava se rad bubrega

Mnoge naše fiziološke aktivnosti usporavaju se dok spavamo. Naprimjer, usporava se rad naših bubrega i smanjuje se količina urina koju proizvodimo. Zbog toga mnogi od nas mogu preživjeti noć bez odlaska u toalet.

• Snovi

Svi sanjamo, ali niko zapravo ne zna zašto. Priče koje nam naš um igra mogu biti bizarne, alarmantne, varljive i toliko stvarne da mislite da su stvarne. Najintenzivnije sanjanje događa se tokom REM faze spavanja. Neki stručnjaci tvrde da se radi o ponavljanju događaja iz dana, dok drugi sugerišu da je riječ o slučajnoj moždanoj aktivnosti. Ali zapravo ne znamo.

• Halucinacije spavanja

Hipnagogične halucinacije mogu se dogoditi dok tonemo u san - živopisne iluzije mogu uključivati slike, mirise, okuse, taktilna čula, zvukove, pokrete ili osjećaje letenja ili pada. Halucinacije u snu mogu se činiti mnogo stvarnijim od snova. Iako obično ne predstavljaju rizik za zdravlje, ponekad mogu biti znak narkolepsije, shizofrenije ili Parkinsonove bolesti.

• Apneja za vrijeme spavanja

Ovo stanje nastaje kada se gornji dišni putevi začepe tokom spavanja, smanjujući ili potpuno ometajući protok zraka.

Američki Nacionalni institut za srce, pluća i krv upozorava: “Neliječena apneja za vrijeme spavanja može dovesti do ozbiljnih komplikacija kao što su srčani udar, glaukom, dijabetes, rak te kognitivni poremećaji i poremećaji ponašanja.”

Uobičajeni tretmani uključuju uređaje za disanje, kao što su strojevi za kontinuirani pozitivni pritisak zraka (CPAP) i promjene načina života.

• Noćno stenjanje

Katatrenija se opisuje kao zvuk stenjanja koji se emitira tokom izdisaja, tokom dubokih REM faza sna. Ovo noćno stenjanje nije povezano s nikakvim zabrinjavajućim zdravstvenim stanjima i ne dovodi do nedostatka sna - osim ako niste partner osobe koja stenje.

• Možete se probuditi ljutiti

Neki ljudi ustaju iz kreveta jako loše raspoloženi. Buđenje na krivoj strani kreveta može biti znak da ne spavaju dovoljno.

Neuronaučnica Penelope A. Lewis kaže: “Jedno istraživanje sugeriše da je određeno područje frontalnog režnja koje obično filtrira negativne osjećaje oštećeno nedostatkom sna.”

Razlozi lošeg raspoloženja i lošeg sna mogu biti nizak šećer u krvi, nedostatak magnezija ili preopterećena jetra.

(Cuvajzdravlje.ba)