Vitiligo ili depigmentacija kože je hronično oboljenje koje se više svrstava u red autoimiunih oboljenja zbog dokaznog postojanja antitijela u organizmu koja utiču na razaranje melanocita. Međutim u uskoj je vezi sa drugim autoimunim oboljenjima kao što su hipotireoza i hipertireoza kao i sa padovima imuniteta, dijabetes melitusom.
Jaki stresovi i naravno naslijedni faktori također mogu biti uzročnici nastanka vitiliga. Ono što je kod ishrane i vitiliga važno napomenuti jeste da ne postoji posebna grupa namirnica koja liječi ovo dermatološko oboljenje, ali određenim načinom ishrane može se uticati na imuni sistem i navedena oboljenja koja su u uskoj vezi sa vitiligom i na taj način se može vršiti prevencija progrediranja bolesti kao i ublažavanje simptoma.
"Ono što je specifično kod vitiliga jesu povećane potrebe za vitaminom D. Vitamin D se prevashodno u organizmu sintetiše dermalnim putem kože, a posredstvom sunčeve svjetlosti.
Obzirom da je osnovna preporuka kod vitiliga izbjegavanje izlaganja suncu kako ne bi došlo do oštećenja depigmentisanih dijelova kože, a svakako smo na području gdje je deficit vitamina D prisutan treba u prvom redu insistirati na namirnicama koje obiluju vitaminom D, a suplementacija je takođe neophodna. Namirnice u kojima se vitamin D nalazi u značajnoj količini jesu punomasni mlečni proizvodi i stoga treba biti oprezan sa količinama zato što su ovi proizvod istovremeno izvori holesterola.
Vrlo značajan izvor vitamina D je riba, ali masnija i sa koščicama skuša, sardina, papline. Kod osoba sa vitiligom riba treba da bude prisutna bar tri puta sedmično. Osim toga važne su namirnice koje utiču povoljno na imuni sistem kao što su kozije mlijeko i koziji mliječni proizvodi, integralne žitarice, heljda, med sa propolisom, bijeli luk, paprika, limun, borovnice, aronija, zeleno lisnato povrće kao i koštunjavo voće, a najbolje orah.
Poželjno je potpuno isključiti šećer, konzerviranu hranu, mesne prerađevine, pekarske proizvode.
