Da li je i vama potrebna dodatna suplementacija vitamina D?

Godine 1928. njemački hemičar Adolf Windaus dobio je Nobelovu nagradu za svoj rad na polju istraživanja sterola i otkriću strukture vitamina D3.

Porijeklo i struktura vitamina D

Danas su nam poznata dva najznačajnija oblika vitamina D: vitamin D3 (kolekalciferol) i D2 (ergokalciferol). Ergokalciferol (D2) nalazi se u biljkama (npr. gljivama), dok se kolekalciferol (D3) nalazi u namirnicama životinjskog porijekla (losos, tuna, žitarice) i nastaje djelovanjem sunčevih zraka na kožu.

Vitamin D ima esencijalnu ulogu u homeostazi kalcija (Ca) i fosfora (P) te omogućava normalan rast, mineralizaciju i remodelaciju kostiju. Stanice imunološkog sustava (B limfociti, T limfociti, antigen-prezentirajuće stanice) imaju receptore za vitamin D i sposobne su sintetizirati njegove aktivne metabolite. Stoga vitamin D ima bitnu ulogu u normalnom funkcioniranju imunološkog sustava.

Nedostatak vitamina D kod odraslih

Nedostatak vitamina D kod odraslih često je teško prepoznati jer su simptomi nespecifični:

• umor
• bol u kostima
• slabost
• bolovi ili grčevi u mišićima
• promjene raspoloženja

Moguće je da i pored nedostatka vitamina D simptomi budu odsutni. Epidemiološki podaci pokazuju povezanost nedostatka vitamina D s autoimunim bolestima poput multiple skleroze (MS), reumatoidnog artritisa (RA), dijabetesa melitusa (DM), upalnih bolesti crijeva i sistemskog eritematoznog lupusa (SLE). Također se dovodi u vezu s hormonalnim disbalansima, depresijom, nekim vrstama raka, srčanim bolestima i hipertenzijom.

Nedostatak vitamina D kod djece

Kod djece, nedostatak vitamina D može dovesti do rahitisa, koji se manifestira deformitetima skeleta (zakrivljene noge, deformiteti lubanje i grudnog koša) i niskim rastom.

Također može izazvati:

• zastoj u rastu i razvoju
• tetanične grčeve
• kardiomiopatiju
• loš razvoj zubi
• Vitamin D i sunčanje

S obzirom na to da mali broj namirnica sadrži vitamin D, najlakši način za njegov unos je izlaganje sunčevim zrakama. Smatra se da bi 5-30 minuta izlaganja suncu (posebno između 10 i 16 sati), najmanje dva puta tjedno, na licu, rukama i nogama, bez korištenja kreme za sunčanje, bilo dovoljno za optimalnu sintezu vitamina D. Međutim, UV zračenje, gradsko zagađenje i moderan način života otežavaju ovaj proces.

Preporuke Američke akademije pedijatara (AAP) i Europske akademije pedijatara (EAP) navode da se bebe mlađe od šest mjeseci ne smiju izlagati suncu, već ih treba zaštititi odjećom, kapicama i kremama sa zaštitnim faktorom.

Suplementacija vitaminom D kod djece

Zbog navedenih izazova, pedijatri preporučuju suplementaciju vitamina D3 kod zdrave djece:

• Od 8. dana života, dojenim i djeci hranjenoj adaptiranom formulom preporučuje se 400 i.j. (10 mcg) dnevno.
• Kod beba koje dnevno konzumiraju 1 l ili više adaptirane formule, suplementacija nije potrebna.
• Nakon prvog rođendana preporučuje se unos 10 mcg (600 i.j.) dnevno.

Preporučene dnevne doze vitamina D po dobnim skupinama:

• 0-12 mjeseci: 10 mcg
• 1-13 godina: 15 mcg
• 14-18 godina: 15 mcg (isto vrijedi za trudnoću i dojenje)
• 19-50 godina: 15 mcg (isto vrijedi za trudnoću i dojenje)
• 51-70 godina: 15 mcg
• Preko 70 godina: 20 mcg

Sva profesionalna udruženja preporučuju suplementaciju vitamina D, osobito u:

• djetinjstvu i adolescenciji,
• trudnoći i dojenju,
• starijoj životnoj dobi,
• kod osoba s povećanim rizikom za autoimune bolesti.

Kod osoba s posebnim zdravstvenim stanjima (osteomalacija, osteoporoza, određene vrste raka, dijabetes tip II, pretilost, depresija, multipla skleroza, kardiovaskularne bolesti) preporučuju se veće doze, uz nadzor doktora.