Kesten je zdrav jesenji zalogaj, ali nije za svakoga: Evo ko treba biti oprezan
Pečeni kesteni omiljena su jesenja poslastica koja, osim što je ukusna, sadrži malo masti, a dosta vlakana, kalija i vitamina C.
Zbog toga mogu biti koristan dio uravnotežene ishrane, ali je važno ne pretjerivati s količinom. Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA), 100 grama pečenog kestena sadrži oko 245 kalorija, 2,2 grama masti, 53 grama ugljikohidrata i 5,1 gram vlakana.
Kalij i antioksidansi iz kestena doprinose očuvanju zdravlja srca, dok vlakna pomažu redovnoj probavi i hrane korisne bakterije u crijevima. Kesten prirodno ne sadrži gluten, pa je pogodan i za osobe s celijakijom.
Vlakna mogu pomoći u regulaciji šećera u krvi i produžiti osjećaj sitosti. Zbog malog udjela masti, kesten može biti dobar izbor za užinu tokom mršavljenja, ali gubitak kilograma zavisi od ukupnog unosa i potrošnje kalorija.
Istraživanje iz 2020. godine pokazalo je da su miševi koji su dobijali hranu s kestenovim brašnom imali manje masnog tkiva u stomaku. Međutim, studija je obuhvatila samo 18 miševa, pa nije moguće zaključiti da kesten ima isti učinak kod ljudi.
Osobe alergične na lateks trebaju biti posebno oprezne jer kesten može izazvati alergijsku reakciju. Oprez je potreban i kod osoba s dijabetesom, zbog visokog sadržaja ugljikohidrata.
Kesten je bolje jesti kuhan ili pečen jer sirovi može izazvati probavne tegobe. Osobe s ozbiljnim oboljenjima bubrega trebaju se posavjetovati s ljekarom o njegovoj konzumaciji.
Važno je razlikovati pitomi od divljeg kestena. Pitomi kesten je jestiv, dok je divlji otrovan i može izazvati bolove u stomaku, mučninu i povraćanje.
Kesten je, dakle, hranjiva namirnica koja može doprinijeti zdravoj ishrani, ali ga treba konzumirati umjereno i uz uvažavanje mogućih alergija i zdravstvenih ograničenja.
