Cyberbullying i borba za mentalno zdravlje generacije Z

Globalni kontekst: alarmantne brojke

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), svako šesto dijete školskog uzrasta u Evropi doživjelo je cyberbullying, s povećanjem broja slučajeva u odnosu na 2018. godinu.

Studija američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) iz 2022. godine pokazala je da su adolescenti koji su bili žrtve cyberbullyinga više od četiri puta skloniji suicidalnim mislima i pokušajima samoubistva.

Globalna analiza iz 2019. godine otkrila je da je gotovo trećina adolescenata doživjela neki oblik nasilja, uključujući i cyberbullying, što je povezano s povećanim rizikom od depresije i anksioznosti.

Situacija u Bosni i Hercegovini

Iako specifični podaci o cyberbullyingu u Bosni i Hercegovini nisu široko dostupni, istraživanje iz 2022. godine među studentima pokazalo je značajnu prevalenciju anksioznosti, depresije i suicidalnih misli tokom pandemije. Žene, nezaposleni i oni koji koriste sedative ili alkohol bili su posebno pogođeni.

Druga studija među adolescentima u Bosni i Hercegovini pokazala je da su oni s dijagnosticiranim anksioznim i depresivnim poremećajima imali više skorove za cybervictimizaciju, što ukazuje na povezanost između cyberbullyinga i mentalnog zdravlja.

Psihološke posljedice

Cyberbullying može dovesti do:

• Smanjenog samopouzdanja i samopoštovanja
• Povećane anksioznosti i depresije
• Poremećaja spavanja
• Suicidalnih misli i pokušaja samoubistva

Posebno su ranjive grupe poput LGBTQ+ mladih, koji su često meta online zlostavljanja. Statistike pokazuju da su žrtve cyberbullyinga 2 do 9 puta sklonije suicidalnim mislima.

📞 Gdje potražiti pomoć
U Bosni i Hercegovini, mladi mogu potražiti pomoć putem:

Plavi telefon: 080 05 03 05
SOS telefon za djecu i mlade: 080 05 03 05

Važno je prepoznati znakove cyberbullyinga i pravovremeno reagirati kako bi se spriječile dugoročne posljedice po mentalno zdravlje mladih.