Jedna zdrava navika izaziva skok hormona stresa: Evo šta kažu endokrinolozi

To, međutim, ne znači da je vježbanje štetno.

Kortizol proizvode nadbubrežne žlijezde i on ima važnu ulogu u regulaciji energije, metabolizma i načina na koji organizam reaguje na fizički ili psihički stres. Kratkotrajan porast ovog hormona potpuno je prirodan, dok dugotrajno povišene vrijednosti mogu imati negativan utjecaj na zdravlje.

Prema riječima endokrinologa, visokointenzivni intervalni treninzi (HIIT) mogu izazvati privremeni porast kortizola jer organizam takav napor doživljava kao izazov kojem se mora brzo prilagoditi.

Tokom intenzivne fizičke aktivnosti kortizol pomaže tijelu da osigura dovoljno energije za mišiće i srce te povećava nivo glukoze u krvi kako bi organizam lakše podnio napor. Upravo zbog toga njegovo povećanje tokom treninga smatra se normalnim fiziološkim odgovorom.

Dobra vijest je da se kod većine ljudi nivo kortizola nakon ovakvog treninga vraća na uobičajene vrijednosti u roku od jednog dana.

Da li to znači da treba izbjegavati HIIT?

Stručnjaci ističu da odgovor glasi – ne. Naprotiv, ovakav oblik vježbanja može imati brojne zdravstvene koristi kada se provodi umjereno i u skladu s vlastitom kondicijom.

Redovno treniranje pomaže organizmu da se s vremenom bolje prilagodi fizičkom stresu, zbog čega reakcija tijela postaje efikasnija. Problem može nastati tek kada se pretjeruje s intenzitetom ili kada tijelo nema dovoljno vremena za oporavak.

Zbog toga se preporučuje postepeno povećavanje opterećenja i dovoljno dana odmora između zahtjevnijih treninga.

Kako održati kortizol pod kontrolom?

Osim pravilno dozirane fizičke aktivnosti, važnu ulogu imaju i druge svakodnevne navike. Stručnjaci preporučuju dovoljno sna, uravnoteženu prehranu, tehnike opuštanja poput meditacije i vježbi disanja, boravak u prirodi te održavanje kvalitetnih društvenih odnosa.

Posebno naglašavaju važnost sna jer njegov hronični nedostatak može poremetiti prirodan ritam lučenja kortizola i doprinijeti njegovim trajno povišenim vrijednostima.

Ako osjećaj stresa traje duže vrijeme ili se javljaju simptomi koji ometaju svakodnevni život, preporučuje se razgovor s ljekarom, koji po potrebi može uputiti pacijenta psihologu ili drugom stručnjaku za mentalno zdravlje.