Stručnjaci ističu da usamljenost nije samo emocionalni problem – ona može ozbiljno uticati na mentalno i fizičko zdravlje.
Neki istraživači je sada nazivaju „skrivenom epidemijom“, s obzirom na rastući broj odraslih koji je doživljavaju redovno.
Prema nedavnom istraživanju među više od 47.000 ispitanika između 18 i 64 godine, velika većina priznaje da se povremeno osjeća usamljeno. Posebno su žene češće prijavljivale osjećaj izolacije, uz češće iskustvo depresivnih epizoda i lošeg mentalnog blagostanja.
Studija objavljena u časopisu PLOS One pokazala je da usamljenost može biti ključni faktor rizika za depresiju i niz fizičkih problema, uključujući oslabljen imuni sistem i kardiovaskularne poteškoće. Autori naglašavaju da ignorisanje osjećaja usamljenosti može dugoročno štetiti ukupnom zdravlju i kvalitetu života.
Psiholozi savjetuju da prevencija i aktivno rješavanje usamljenosti uključuju jačanje postojećih veza i pronalaženje novih prilika za povezivanje s drugima. Redovni kontakti s prijateljima, članovima porodice ili kolegama mogu pomoći u smanjenju osjećaja izolacije. Male, planirane interakcije – poput zajedničkog kafea, telefonskog razgovora ili zajedničke aktivnosti – mogu značajno doprinijeti osjećaju pripadnosti i emocionalne sigurnosti.
Kako bi se usamljenost efikasno prevladala, važno je osvijestiti njene posljedice i uložiti trud u održavanje i produbljivanje međuljudskih odnosa. Time se ne samo smanjuje rizik od depresije, već se i poboljšava opšte blagostanje.
Na šta ukazuju problemi s mokrenjem? Rani simptomi raka prostate
Svako sedmo dijete pati, suicid treći uzrok smrti kod mladih
