Pretjerana zabrinutost može dovesti do fizičke bolesti

Pretjerana zabrinutost

Zabrinutost uključuje osjećaj nelagode ili pretjeranu okupiranost zbog neke situacije. Kada se brinete, vaš um i tijelo se ubrzavaju, neprestano se fokusirajući na potencijalne ishode. To može dovesti do visoke anksioznosti, pa čak i napada panike tokom budnih sati.

Hronično zabrinuti ljudi često osjećaju nadolazeću propast ili imaju nerealne strahove, što ih čini preosjetljivima na okolinu i kritike drugih.

Pretjerana briga može poremetiti svakodnevni život, uticati na apetit, životne navike, odnose, spavanje i učinak na poslu.
 
Mnogi kronično zabrinuti ljudi okreću se štetnim navikama kao što su prejedanje, pušenje ili korištenje alkohola i droga, kako bi se nosili s brigama.

Razumijevanje anksioznosti

Anksioznost je normalna reakcija na stres, ali stalna anksioznost može ukazivati ​​na poremećaj kao što su generalizovani anksiozni poremećaj, panični poremećaj ili socijalna anksioznost. Ovi su poremećaji česti u SAD-u i pogađaju gotovo 40 miliona odraslih osoba.

Anksioznost mogu izazvati stresni događaji poput testova ili razgovora za posao, a malo tjeskobe ponekad može biti korisno. Međutim, pretjerano zabrinuti ljudi intenzivno reaguju na ove okidače. Iracionalna zabrinutost može ih spriječiti da se usredotoče na stvarnost ili jasno razmišljaju, što dovodi do fizičkih simptoma.

Stres proizlazi iz svakodnevnih zahtjeva i pritisaka. Pretjerana zabrinutost može potaknuti odgovor na stres, koji uključuje dva elementa – percepciju izazova i odgovor “fight or flight“. Ova reakcija oslobađa adrenalin, stavljajući tijelo u stanje pripravnosti. Iako je to nekad bilo ključno za preživljavanje, današnji stresovi dolaze iz izvor, poput posla ili porodičnih problema.

Pretjerana zabrinutost može dovesti do fizičke bolesti

Hronična zabrinutost i emocionalni stres mogu dovesti do zdravstvenih problema jer pokreću reakciju “fight or flight“. Hormoni stresa poput kortizola povećavaju šećer u krvi i trigliceride kao gorivo, ali mogu uzrokovati probleme kao što su:

• poteškoće s gutanjem
• vrtoglavica
• suha usta
• ubrzan rad srca
• umor
• glavobolje
• nemogućnost koncentracije
• razdražljivost
• bolovi u mišićima i napetost
• mučnina
• ubrzano disanje
• kratkoća daha
• znojenje
• drhtanje i trzanje

Kada se ti hormoni ne koriste za tjelesnu aktivnost, mogu potisnuti imunološki sistem, uzrokovati probavne smetnje, napetost mišića, gubitak pamćenja, pa čak i bolesti srca. Ako se ne liječi, pretjerana zabrinutost može dovesti do depresije i suicidalnih misli.

Upravljanje pretjeranom brigom

Upravljanje stresom može spriječiti fizički danak pretjerane brige. Evo nekoliko savjeta:

• posavjetujte se s doktrom– napravite temeljit fizički pregled i razmislite o lijekovima za tjeskobu
• redovno vježbajte – tjelesna aktivnost jača imunološki sustav i pomaže u upravljanju stresom
• praktikujte uravnoteženu prehranu – izbjegavajte prehrambene navike izazvane stresom
  umjereni unos kofeina – kofein može povećati nervozu i tremu
• odvojite vrijeme da se usredotočite na brige, a zatim ih otpustite
• vježbajte tehnike opuštanja – tehnike poput dubokog disanja, meditacije i joge mogu se suprotstaviti stresu
• meditirajte – dnevna meditacija može smanjiti razinu kortizola i adrenalina
  izgradite društvenu mrežu – jake društvene veze mogu pomoći u upravljanju stresom i poboljšanju zdravlja
• potražite profesionalnu terapiju – savjetovanje može pružiti strategije suočavanja i pomoći u promjeni obrazaca razmišljanja koji uzrokuju tjeskobu.