Stresni događaji tokom života povezani sa pojavom Alzheimerove bolesti
Nedavno istraživanje otkrilo je da su stresni događaji poput gubitka bliske osobe ili razvoda povezani s većim rizikom od razvoja demencije kasnije u životu. Međutim, ovo povećanje rizika primjećuje se samo ako su ti stresni događaji nastupili tokom djetinjstva ili srednjih godina života.
U najnovijem istraživanju objavljenom u časopisu Annals of Neurology, proučavano je 1.290 osoba s povišenim rizikom od Alzheimerove bolesti. Naučnici su temeljito analizirali uticaj 18 stresnih događaja u različitim fazama života ispitanika. Nadalje, uzorkovana je cerebrospinalna tekućina od 393 ispitanika kako bi se u njoj otkrili abnormalni proteini poput amiloida i taua, koji su povezani s Alzheimerovom bolešću. Također, istraživali su znakove upale mozga te volumen sive tvari, ključne za razmišljanje i obradu informacija, a često smanjene kod osoba s Alzheimerovom bolešću.
Rezultati su pokazali da su stresni događaji u djetinjstvu i srednjoj životnoj dobi povezani s biološkim markerima Alzheimerove bolesti, poput abnormalnih nivoa amiloida i taua. Međutim, nije utvrđena povezanost između stresnih događaja i smanjenja volumena sive tvari. Naučnici su sugerisali da su djetinjstvo i srednja dob ključni periodi u kojima su posljedice stresa na mozgu izuzetno jake, s obzirom na intenzivni razvoj mozga u tim fazama života.
Također, stresni događaji tokom života bili su povezani s biološkim markerima Alzheimerove bolesti, upalom mozga i smanjenim volumenom sive tvari, ali samo kod osoba s historijom duševnih poremećaja. Razlike između spolova su također zapažene, pri čemu su ukupni stresni događaji povezani sa smanjenim volumenom sive tvari kod žena, dok su kod muškaraca povezani s tau biomarkerima.
Ove spoznaje naglašavaju važnost prepoznavanja i smanjenja negativnih posljedica stresnih događaja tokom života. Potiču daljnja istraživanja kako bi se razvile strategije suočavanja s tim događajima te istražile mogućnosti rane intervencije i prevencije, uključujući promjene u načinu života i terapiju. Ovo istraživanje nagovješta da bi rano prepoznavanje i intervencija mogli biti ključni u borbi protiv Alzheimerove bolesti.