Značajan iskorak

Stručnjaci otkrili šest podtipova depresije što može promijeniti tok liječenja ove bolesti

Autor: ČuvajZdravlje.ba
Stručnjaci otkrili šest podtipova depresije što može promijeniti tok liječenja ove bolesti
Foto: Ilustracija

Mnogi ljudi koji se bore s anksioznošću i depresijom često moraju isprobati različite tretmane, uključujući psihoterapiju i lijekove, u nadi da će naći onaj koji im odgovara.

Prema podacima, čak četiri od deset pacijenata ne uspijevaju pronaći učinkovit tretman iz prvog pokušaja, što može produžiti njihovu agoniju, kako piše Daily Mail. Međutim, tim naučnika iz SAD-a i Australije koristio je tehnologiju skeniranja mozga kako bi identifikovao nove specifične podvrste depresije i anksioznosti, s ciljem ubrzanja dijagnostike i liječenja.

Da bi istražili nove podvrste depresije i anksioznosti, tim sa Univerziteta u Sydneyu i Univerziteta Stanford skenirao je mozak 1051 pacijenta s ovim poremećajima, od kojih 850 nije bilo trenutno liječeno. Skeniranja su obavljena dok su pacijenti bili u mirovanju te tokom emocionalnih zadataka poput gledanja fotografija tužnih ljudi. Usporedbom rezultata između pacijenata i zdravih ispitanika kontrolne skupine, istraživači su tražili razlike koje bi ukazivale na specifične obrasce aktivnosti u mozgu. Cilj je bio identifikovati područja mozga koja se ponašaju drugačije među različitim pacijentima.

Također su analizirali simptome depresije i anksioznosti svakog učesnika, kao što su npr. nesanica ili suicidalna razmišljanja, kako bi identificirali zajedničke znakove ovih mentalnih poremećaja među pacijentima s sličnim neurološkim profilima.

Ovo istraživanje ima potencijal pomoći u razumijevanju i personaliziranju tretmana za ljude s depresijom i anksioznošću, otvarajući mogućnosti za bolje opcije liječenja u budućnosti.

Šest različitih podtipova anksioznosti i depresije

Naučnici su na kraju uspjeli grupisati pacijente zajedno i podijeliti depresiju i anksioznost u šest različitih podtipova. Nazvali su ih DC+SC+AC+, AC−, NSA+PA+, CA+, NTCC-CA− i DXSXAXNXPXCX. 

Podtipovi su se razlikovali po tome što su određeni nervni putevi bili hiperaktivni ili nedovoljno aktivni kada su mirovali ili reagovali na određene podražaje. Na primjer, za CA+ pacijenata (njih 258) utvrđeno je da imaju hiperaktivan kognitivni kontrolni krug, dio mozga odgovoran za planiranje i pripremu. Pacijenti s DC+SC+AC (169 učesnika) imali su sporije od uobičajnih odgovora kada je u pitanju prepoznavanje fotografija tužnih ljudi. 

Neki su također imali razlike u simptomima. Na primjer, pacijenti s DC+SC+AC+ pretrpjeli su veće padove koncentracije i impulzivnosti u usporedbi s drugim skupinama. S druge strane, pacijenti s NSA+PA+ (154) imali su mnogo težu anhedoniju, što je klinički izraz za nekoga kome nedostaje interesa ili užitka u životnim iskustvima. U završnom dijelu svoje studije naučnici su također ispitivali je li među pacijentima koji primaju terapiju ili lijekove neki od njih učinkovitiji među određenim podtipovima. Otkrili su da su pacijenti s DC+SC+AC+ bolje reagovali na bihevioralni tretman, kao što je kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) u usporedbi s drugim podtipovima.

Nasuprot tome, pacijenti s AC− (161) su imali najlošiji odgovor od bilo koje skupine na bihevioralno liječenje. Pacijenti s CA+ su imali bolji odgovor kada im je propisan antidepresiv venlafaksin. Autori studije, objavljene u časopisu Nature Medicine, rekli su da bi pronalaženje specifičnijih dijagnoza za depresiju i anksioznost i, prema tome, koji su tretmani učinkovitiji za svaku vrstu, poboljšalo rezultate za pacijente.

"Dominantni dijagnostički 'univerzalni pristup za sve' u psihijatriji dovodi do liječenja putem pokušaja i pogrešaka, što je dugotrajno, skupo i frustrirajuće, pri čemu 30 do 40 posto pacijenata ne postigne remisiju nakon što su isprobali jedan tretman", napisali su istraživači. Iako su izjavili da su njihovi rezultati obećavajući, rekli su i da im treba pristupiti s oprezom i da će druge studije morati ponoviti njihova otkrića.