Teško održavate veze? To može biti znak graničnog poremećaja ličnosti

Granični poremećaj ličnosti (BPD - Borderline Personality Disorder) i dalje je jedan od najneprepoznatijih mentalnih poremećaja, što često vodi do pogrešnih procjena i otežava pružanje odgovarajuće pomoći osobama koje ga imaju.
Osobe koje pate od ovog poremećaja suočavaju se s intenzivnim emocijama, nestabilnim odnosima i dubokim strahom od napuštanja.
BPD je složen poremećaj koji zahtijeva pažnju i razumijevanje, kako od samih oboljelih, tako i od njihovog okruženja.
Simptomi i izazovi
Jedan od glavnih simptoma graničnog poremećaja ličnosti je emocionalna nestabilnost.
Osobe s BPD-om često doživljavaju ekstremne promjene u raspoloženju, od euforije do duboke depresije. Reakcije na svakodnevne situacije mogu biti disproporcionalne, a to često dovodi do impulzivnog ponašanja i problema u održavanju stabilnih odnosa.
Strah od napuštanja može uzrokovati pretjeranu ovisnost ili čak destruktivne pokušaje da se spriječi gubitak drugih.
Pored toga, mnogi oboljeli od BPD-a imaju poteškoća u usklađivanju identiteta, pa često doživljavaju nesigurnost u vezi s vlastitim vrijednostima i životnim ciljevima. Takvi ljudi mogu imati osjećaj da nisu u kontaktu sa sobom, što dodatno pogoršava njihovu unutrašnju borbu.
Društvene i emocionalne posljedice
Granični poremećaj ličnosti ima ozbiljan uticaj na međuljudske odnose.
Osobe s BPD-om često doživljavaju poteškoće u održavanju stabilnih prijateljstava i partnerskih veza zbog svoje emocionalne nestabilnosti. Ovo može dovesti do ciklusa konflikata, prekida i ponovnih pokušaja izgradnje odnosa, što emocionalno iscrpljuje oboljelog i njegove najbliže.
Pored toga, BPD je povezan s visokim rizikom od samopovređivanja ili suicidnih misli, što dodatno naglašava važnost pravovremenog prepoznavanja simptoma i započinjanja liječenja.
Nepravilno postavljena dijagnoza ili zanemarivanje simptoma mogu dodatno pogoršati stanje osobe.
Put prema stabilnosti
Srećom, granični poremećaj ličnosti nije stanje koje mora trajati zauvijek.
Uz pravovremenu terapiju, poput dijalektičke bihevioralne terapije (DBT), psihoterapije i, u nekim slučajevima, medikacija, mnogi ljudi uspijevaju naučiti prepoznavati i kontrolisati svoje emocije, smanjiti impulzivnost i poboljšati međuljudske odnose.
Terapija omogućava sigurno okruženje u kojem pacijenti mogu učiti efikasne strategije za suočavanje sa stresom i negativnim obrascima ponašanja.
Podrška porodice i prijatelja, uz pravilno liječenje, može značajno poboljšati kvalitetu života osoba s BPD-om.