Jutro ne mora početi napornim treningom da biste napravili nešto dobro za svoje tijelo i mozak.
Prema neurologu dr. Adilu Niazu, već 15 minuta laganog kretanja ujutro, nekoliko puta sedmično, može biti jednostavan način da dan započnete budnije i fokusiranije.
Dok se tijelo nakon buđenja postepeno prebacuje iz odmora u stanje aktivnosti, i mozak prolazi kroz sličan proces. Kortizol prirodno raste ujutro i pomaže nam da se razbudimo, ali dijelovima mozga zaduženim za složenije razmišljanje i donošenje odluka treba nešto više vremena da dostignu puni nivo aktivnosti.
Upravo zato dr. Niaz svoje jutro često započinje kratkim vježbanjem.
Dovoljno je samo 15 minuta
Njegova rutina ne podrazumijeva dug trening niti odlazak u teretanu. Ujutro radi jednostavne vježbe poput istezanja, sklekova i čučnjeva, a cijela aktivnost traje oko četvrt sata.
Kako je objasnio, nakon kretanja osjeća se razbuđenije i lakše održava koncentraciju, posebno kada ga čeka zahtjevan dan.
Sličan efekat može se postići i jednostavnom jutarnjom šetnjom. Poenta nije u intenzitetu treninga, već u tome da se tijelo pokrene i da fizička aktivnost postane redovan dio jutarnje rutine.
Šta se tada događa u mozgu?
Lagano do umjereno vježbanje povećava protok krvi, uključujući i dotok krvi bogate kisikom do mozga. Prema riječima neurologa, fizička aktivnost također potiče oslobađanje BDNF-a (neurotrofnog faktora iz mozga), proteina koji ima važnu ulogu u funkciji i zdravlju nervnih ćelija.
Istraživanja navedena u izvornom tekstu povezuju redovnu umjerenu aerobnu aktivnost i s većim volumenom hipokampusa, dijela mozga koji ima važnu ulogu u učenju i pamćenju.
Fizička aktivnost ne mora biti dugotrajna da bi imala trenutni efekat. Čak i jedan trening može biti povezan s boljim raspoloženjem i većom sposobnošću fokusiranja.
Ne morate odmah početi s treningom
Ako vam ideja jutarnjeg vježbanja zvuči kao još jedna obaveza, ne morate odmah praviti zahtjevnu rutinu.
Za početak može biti dovoljno 15 minuta hodanja, nekoliko vježbi istezanja ili kombinacija nekoliko jednostavnih pokreta. Kada vam takva aktivnost postane navika, trajanje i učestalost možete postepeno povećavati.
Dr. Niaz također preporučuje da sebi olakšate početak tako što ćete sve pripremiti unaprijed. Primjerice, patike za šetnju možete ostaviti pored aparata za kafu ili na mjestu koje ćete odmah vidjeti nakon buđenja.
Na taj način jutarnji predmet koji već koristite postaje podsjetnik da je vrijeme za nekoliko minuta kretanja.
Mala navika koja može promijeniti početak dana
Ne morate svakog jutra imati savršenu rutinu. Bitnije je pronaći oblik aktivnosti koji vam odgovara i koji možete ponavljati.
Nekome će to biti kratka šetnja, drugome nekoliko čučnjeva i istezanje, a trećem lagana kombinacija vježbi. Ako se ovakva navika uvede barem nekoliko puta sedmično, može postati jednostavan način da dan započnete aktivnije i spremnije za obaveze.
Ne trebaju vam ni slušalice ni telefon: Novi trend u šetnji ima jednostavnu ideju
