Astma je jedna od najčešćih hroničnih bolesti među djecom, a njena učestalost u posljednjim decenijama raste.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), oko 235 miliona ljudi širom svijeta pati od astme, a značajan broj njih su djeca. Ekološki faktori, poput zagađenja vazduha, izloženosti hemikalijama, pesticidima i duhanskom dimu, igraju ključnu ulogu u razvoju ove bolesti.
Kako zagađenje vazduha utječe na djecu?
Zagađenje vazduha, posebno u urbanim sredinama, značajno doprinosi razvoju astme kod djece. Čestice PM2.5, koje se nalaze u zagađenom vazduhu, mogu izazvati upalu disajnih puteva, otežati disanje i dovesti do razvoja hroničnih respiratornih problema. Dječji respiratorni sistem je posebno osjetljiv na zagađenje, jer se njihov organizam još uvijek razvija, a disajni putevi su uži i podložniji iritaciji.
Pored zagađenja vazduha, izloženost pesticidima i drugim hemikalijama u igračkama i namještaju može povećati sklonost djece ka alergijama, što je često povezano s razvojem astme. Duhan, bilo da je pasivno ili aktivno pušenje, također je jedan od glavnih faktora koji povećava rizik od astme.
Preventivne mjere za smanjenje rizika
Prevencija astme kod djece podrazumijeva smanjenje izloženosti štetnim faktorima. To uključuje smanjenje boravka u zagađenim područjima, korišćenje ekološki prihvatljivih proizvoda u domu, izbjegavanje izloženosti dimu i redovne posjete pedijatru. Takođe, rana dijagnostika i edukacija roditelja o simptomima astme mogu značajno pomoći u pravovremenom prepoznavanju bolesti i njenom efikasnom doktoru.
Zašto vikanje na djecu može ozbiljno ugroziti njihovo zdravlje?
Osobine ključne za uspjeh djece, a ocjene nisu među njima
Kad djeca počinju pamtiti?
Namirnica koja je saveznik za zdravlje očiju, a nije mrkva
Osobine ključne za uspjeh djece, a ocjene nisu među njima
Prekid snabdijevanja lijekovima u BiH: Šta građani trebaju znati?
