Kokosovo ulje sužava krvne žile

Međutim, kliničke i epidemiološke studije upozoravaju na njegovo potencijalno aterogeno djelovanje, posebno kada se konzumira u velikim količinama.

Kokosovo ulje sadrži više od 80% zasićenih masnih kiselina, uključujući laurinsku kiselinu, koja ima kontroverzan uticaj na lipidni profil. Dok neka istraživanja sugerišu da laurinska kiselina može povećati nivo HDL-a (tzv. "dobrog" holesterola), većina kliničkih podataka potvrđuje i znatno povećanje LDL holesterola, koji je direktno povezan s aterosklerotskim promjenama i stenozi arterija.

Klinički dokazi

Povezanost unosa kokosovog ulja i ateroskleroze

Studija objavljena u časopisu Circulation 2016., koja je analizirala 21 randomiziranu kontrolisanu studiju, jasno pokazuje da redovna konzumacija kokosovog ulja značajno povećava LDL holesterol, što dugoročno doprinosi endotelnoj disfunkciji i sužavanju lumena arterija.

"Nema pouzdanih dokaza da kokosovo ulje ima povoljan uticaj na kardiovaskularno zdravlje. Naprotiv, njegov visok udio zasićenih masti čini ga jednako rizičnim kao i maslac kad je riječ o stanjivanju arterija", ističe prof. Frank Sacks, kardiolog sa Harvard T.H. Chan School of Public Health.

Osim toga, Američko udruženje za srce (AHA) 2017. godine službeno je preporučilo izbjegavanje kokosovog ulja kao izvora prehrambenih masti u svrhu prevencije kardiovaskularnih bolesti.