Alergijski kašalj koji traje – upozorenje na moguće zatajenje pluća
Sezonske alergije, poznate i kao polinoza, najčešće se povezuju sa simptomima poput svraba očiju, curenja nosa i učestalog kihanja. Međutim, jedan simptom koji često prolazi neopaženo - hronični kašalj – može biti mnogo više od benignog znaka preosjetljivosti na polen.
U određenim slučajevima, upravo taj simptom može ukazivati na ozbiljnije patofiziološke procese, uključujući početno zatajenje pluća.
Granica između alergije i progresivne plućne disfunkcije
Kod osoba koje već boluju od hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP), astme ili intersticijskih bolesti pluća, sezonske alergije mogu izazvati pogoršanje simptoma, koje nerijetko uključuje neproduktivan, nadražujući kašalj. Ipak, kada se takav kašalj javlja kod osoba koje prethodno nisu imale dijagnostikovanu respiratornu bolest, ne smije se zanemariti.
"Kašalj koji traje duže od osam sedmica, posebno ako se pojačava tokom alergijske sezone, treba biti razlog za pulmološku evaluaciju. U rijetkim slučajevima, to može biti rani znak plućne insuficijencije", upozorava prof. dr. David Lederer, pulmolog sa Columbia University Medical Center.
Studija objavljena u Journal of Allergy and Clinical Immunology (2019) pokazala je da pacijenti s atopijskom predispozicijom imaju povećan rizik od razvoja respiratornih komplikacija, uključujući smanjenje forsiranog vitalnog kapaciteta (FVC), posebno ako su izloženi visokim koncentracijama aeroalergena. Ovo sugeriše da dugotrajna izloženost alergenima može potaknuti upalne procese koji dovode do ireverzibilnog oštećenja plućnog parenhima.
Dr. Miriam Barreiro sa Univerziteta u Barceloni ističe da "kod pacijenata s perzistentnim alergijskim kašljem treba razmotriti diferencijalne dijagnoze kao što su idiopatska plućna fibroza ili početni stadiji HOBP-a, posebno kada se simptomi javljaju uz dispneju i smanjenu saturaciju kisikom."
Kada potražiti pomoć?
Ako osoba koja se do tada tretirala kao "sezonski alergičar“ počne osjećati kašalj koji traje duže od nekoliko sedmica, praćen umorom, blagom ali progresivnom zadihanošću ili nelagodom u grudima, neophodno je učiniti osnovnu pulmološku dijagnostiku – uključujući spirometriju i difuzijski kapacitet pluća za ugljen-monoksid (DLCO).
Rano prepoznavanje plućnog zatajenja, čak i kada se manifestira kroz prividno bezazlene simptome poput alergijskog kašlja, može značajno poboljšati prognozu.
Alergije nisu uvijek "bezopasne“ – u nekim slučajevima, one su prvi znak da pluća polako gube svoju funkcionalnost.
Bol u prsima tokom vrućina? Ova greška vas može koštati života!
Smoothie koji prirodno stabilizuje šećer u krvi
Kako izbjeći i ublažiti pelenski osip kod beba?
