Dr. Jasna Kovačević za Čuvajzdravlje.ba o izazovima roditelja djece iz autističnog spektra

Kada roditelji primijete da se razvoj njihovog djeteta razlikuje od drugih, često se suočavaju s nesigurnostima i izazovima u pokušaju razumijevanja tih promjena.
Za roditelje čije dijete ima dijagnozu autizma, put do prihvatanja i podrške može biti dug i pun emocionalnih prepreka. Za Čuvajzdravlje.ba dr. Jasna Kovačević docentica na Katedri za menadžment i organizaciju Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, otvoreno dijeli svoja iskustva kao roditelj djeteta iz autističnog spektra.
Kovačević govori o izazovima s kojima se susreće u procesu dijagnostike, prihvatanja i svakodnevnom životu, te ističe važnost podizanja svijesti o autizmu u društvu. Kroz svoju priču, ona nudi uvid u realnost života s djetetom iz autističnog spektra, kao i savjete za druge roditelje koji se suočavaju s sličnim situacijama.
Prvi simptomi i početak dijagnostike
"Primijetili smo vrlo rano da naš sin ima razvojne razlike u odnosu na svoje vršnjake. Oko godine dana već je pokazivao interes samo za specifične predmete, poput autića ili veš mašine, i teško je uspostavljao kontakt s drugom djecom. Nismo odmah dobili podršku u zdravstvenom sistemu, pa smo tek nakon treće godine krenuli s konkretnom dijagnostikom. Proces je bio dug, naporan i emotivan, uključujući mnoge specijalističke preglede i testiranja. Međutim, nakon što smo dobili dijagnozu, osjećali smo olakšanje jer smo napokon znali s čim se suočavamo", pojasnila je.
Izazovi predrasuda i promjena percepcije
U početku, okolina često ima predrasude prema djeci iz autističnog spektra. Međutim, uz odlučnost i volju da se educira šira zajednica, mnogi roditelji koriste svoju profesiju da pokrenu dijalog i podignu svijest o autizmu.
"Progovaranje o našim izazovima s autizmom otvorilo je mnoga vrata i omogućilo da naiđemo na razumijevanje u lokalnoj zajednici", kažu. Dodaje da je percepcija autizma, kao i drugih neurorazvojnih poremećaja, značajno napredovala, zahvaljujući kampanjama i aktivnostima koje podižu svijest o ADHD-u, disleksiji i disgrafiji.
Obrazovni sistem i podrška djeci iz autističnog spektra
Iako se percepcija društva mijenja, obrazovni sistem još uvijek nije dovoljno pripremljen da suštinski podrži djecu s autizmom.
"Najveći izazov u obrazovanju je nedostatak odgovarajuće obuke i stručnog osoblja. Iako mnogi nastavnici i stručnjaci poput psihologa i defektologa pokazuju veliku motivaciju, nedostatak znanja često ih plaši da rade sa djecom koja imaju specifične potrebe", pojasnila je.
Istakla je važnost osnaživanja obrazovnog sistema, kako na pedagoškim fakultetima, tako i u samim školama, kroz edukaciju nastavnog osoblja.
"Naš mobilni tim i saradnja s nastavnicima bili su ključni za uspjeh obrazovanja našeg djeteta. Kada postoji dobra suradnja između roditelja i škole, napredak je neizbježan", dodaje.
Savjeti za roditelje koji se tek suočavaju s dijagnozom
Za roditelje koji tek sada saznaju dijagnozu svog djeteta, savjetuje iskrenost prema okolini.
"Iskrenost o izazovima koje proživljavate može ubrzati proces suočavanja. Kada podijelite svoja iskustva, možete naići na empatiju i pomoć, što je vrlo važno. Mnoge porodice se povuku i izoliraju, što ih dodatno udaljava od stručne i emocionalne podrške", rekla je.
Podrška zajednice i obilježavanje Dana svijesti o autizmu
Kovačević također naglašava važnost zajednice u životu djeteta s autizmom.
"Autizam je složen i savremena medicina još uvijek nema potpune odgovore na to što ga uzrokuje, niti kako poboljšati kvalitet života djeteta. Zbog toga je nužna suradnja sa školama, lokalnom zajednicom, prijateljima, porodicom i komšijama. To čini važnu mrežu koja podržava svako dijete, a posebno djecu s poteškoćama“, istakla je.
S obzirom na to da se 2. april obilježava kao Svjetski dan svijesti o autizmu, roditelji često sudjeluju u raznim kampanjama i aktivnostima. Ipak, dr. Kovačević smatra da bi svaka prilika trebala biti iskorištena za podizanje svijesti.
"Svaki dan je prilika za jačanje svijesti o autizmu, a ne samo 2. aprila", zaključila je.
Suočavanje s dijagnozom autizma zahtijeva veliko strpljenje, podršku i angažman. Kroz edukaciju, suradnju sa školama, i pružanje emotivne podrške, djeca s autizmom mogu imati bolji život i ostvariti značajan napredak.
Otvorena komunikacija i razbijanje predrasuda ključni su faktori za izgradnju inkluzivnog društva koje podržava sve svoje članove.